Novi hvarski gradonačelnik Rino Budrović Bene po mnogočemu se razlikuje od a pa je tako, kako sam napominje, i kad je u pitanju medijska eksponiranost. No svoj program ovaj pomalo samozatajni zapovjednik hvarske Dobrovoljne vatrogasne postrojbe i dugogodišnji član SDP-a počeo je itekako provoditi i prihvatio se, u njegovu slučaju simbolično rečeno, gorućih gradskih problema. Tako se uhvatio u koštac i s gradskom bukom. Naravno, tu su i davno započeti projekti poput obnove Hvarskog kazališta, simbola grada i prvog građanskog kazališta u Europi, koje je lani slavilo svoju 400. obljetnicu. Neće izostaviti ni Jadranski projekt, te rješavanje odnosa s poduzećem Sunčani Hvar. Čeka ga i obnova Pjace, proširenje rive, ali ići će, kaže, korak po korak.
Koje su to promjene ljudi prepoznali u vašem programu?
- Sve vrijeme bivše vlasti, a govorim o SDP-u kao gradskoj organizaciji, zagovarali smo potpuno drukčiju koncepciju od one koja je tada postojala u gradu. Imali smo posve drukčiju viziju razvoja, odnose prema projektima koji su se tada u gradu radili ili nastavljali raditi, jer neki su započeti još prije Domovinskog rata. Mi u Hvaru uvijek smo znali gdje je problem, no medijska prezentacija uvelike je pripomogla stvaranju slike o bivšem gradonačelniku, koja je zapravo bila daleko od stvarnosti. Ne krivim medije, ali čovjek je bio dobar u prezentaciji sebe i vrlo je vješto koristio brend Hvar za samopromociju. Nažalost, to je trajalo osam dugih godina.
Svi su dobrodošli
A što su ključni problemi Hvara i na što ćete se prvo koncentrirati?
- Što manje bih htio govoriti o vremenima koja su prošla, ali bili smo nezadovoljni s mnogim projektima važnim za ovaj grad, od privatizacije, odnosno javno-privatnog partnerstva sa Sunčanim Hvarom, do projekta sanacije Hvarskog kazališta. Općenito, smjerom u kojem je turizam u ovom gradu krenuo strelovito, odnosno promoviranjem Hvara kao isključivo partijanerske destinacije. Ne dijelimo goste, svi su dobrodošli, ali jedan vid turizma ne može tako napadno ugrožavati ostale. Imamo i goste koji su iz drugih razloga došli u grad takve povijest, kulture, grad koji nazivaju otočnom metropolom. I pritom mislim na sve jadranske otoke.
Kakva je vaša vizija turističke ponude Hvara?
- Mi smo otvoren grad. Pred nama je izrada strategije, ali uvelike nam odmažu prostorni planovi, kao najvažniji dokumenti. Postoji velika agresija na T2 zone, odnosno turističke zone apartmanskog naselja. To smatramo vrlo štetnim za grad, ali nismo isključivo nadležni, jer županijski plan može poremetiti odnose. Mi smo grad koji isključivo živi od turizma i svaki je gost dobrodošao; to ću uvijek ponavljati. Uključeni su i partijaneri: nekidan smo imali Ultra Europe Festival, a prije toga i For Festival i oba su prošla izvanredno. No presudna je bila odluka da se poštuje zakon. Izvođači su imali vanjske zvučnike, a po zakonu oni ne smiju raditi dulje od ponoći.
Znači, niste protiv takve ponude budući da oba festivala imaju tendenciju da postanu stalni?
- Ne, nikako. Nije problem u festivalima, ali dalo bi se razgovarati i o njihovim terminima. Nije svejedno održava li se u lipnju ili u kolovozu. Sve događaje smjestimo u kolovoz ili eventualno srpanj, a u principu događaji momentalnog karaktera, koji goste mogu dovesti u gradu, zanimljivi su u predsezoni i posezoni. Ima tu i značajnih kulturnih događanja o kojima se u medijima malo priča, a godinama su dio turističke ponude. No moramo osmisliti i hvarsku zimu.
Festival čokolade
Kakvi su planovi za zimu budući da je Hvar nekada imao goste čitave godine?
- Da, ali zato je potrebno ono što nije bio slučaj posljednjih godina: ulaganje u zdravstvo, sport, kulturu.
Imate li već ideju za zimska događanja?
- Svakako moramo obogatiti život naših sugrađana zimi jer sezona počinje na Fieru svetog Prošpera: 10. svibnja, i traje, srećom, kod nas mnogo dulje nego drugdje na Jadranu; ali treba je produljiti. Nekad smo imali kvalitetne dočeke Nove godine koji su nam također dovodili ljude, a planiramo i Festival čokolade i razne kongrese.
Kakvi su vaši komentari u slučaju Sunčanog Hvara i kakav je stav Grada prema tome?
- Nažalost, puno smo pogrešaka imali u politici prema Sunčanom Hvaru i naš stav se bitno razlikovao od onog bivšeg gradonačelnika. Jer šansu koju je imao Hvar nije imao nitko. Čitav problem Sunčanog Hvara može se objasniti jednom rečenicom: država je raspisala javni natječaj, Orco je izabran kao najpovoljniji ponuđač i 2005. ulazi u vlasničku strukturu u javno-privatnom partnerstvu. Država je za sebe sklopila loš ugovor, ali on je potpisan i tu počinje naša priča.
To je bila skrivena privatizacija na koju nismo mogli utjecati. Ali iz toga nam se pružila šansa jer se država obvezala riješiti imovinsko-pravne odnose.
No Grad vodi imovinsko-pravne postupke i država tu nije stranka u sporu i u tome se pojavila šansa da se nešto dobije. Kako su godine odmicale, tako je šansa bila sve manja. Danas je Sunčani Hvar u problemima. Hvar uglavnom živi od poreza na dohodak. Sunčani Hvar nama je u interesu kao Ina Hrvatskoj ili Podravka Koprivnici.
Kako ste se vi ispred Grada postavili prema Sunčanom Hvaru?
- Otvorili smo razgovore s njima i odgovorno tvrdim da od 2005. do sadašnjeg preuzimanja vlasti nije bilo te sinergije. To je bilo vrijeme propuštenih prilika...
Jer kad Sunčani Hvar planira razvoj, a ne zna kamo ide Grad, imamo problem. I obrnuto. Dobar dio naše propagande, prodaje i izlazaka na sajmove u povijesti je odrađivao Sunčani Hvar promovirajući svoju tvrtku. Kako će biti sutra, ne znam, mi ćemo u svakom slučaju pripomoći.
Moja politička opcija nikad nije govorila o vlasniku, nego o Sunčanom Hvaru, destinaciji i radnicima. Jer vlasnik je promjenjiva kategorija i sutra mogu dovesti strateškog partnera ili prodati dio udjela.
A što je s vašim projektom obrtne zone?
- O tome smo govorili još 2009. godine. Kad maknete na stranu Sunčani Hvar, u gradu ostaju sami obrtnici. Uz djelatnosti poput građevinske dolazi do kontradiktornosti s turističkom ponudom. Obrtna zona gradu nosi dobro u tri smjera. Tu će se otvoriti određeni broj radnih mjesta, ali glavni je motiv uređeni grad. S obrtnom zonom uvodimo red. Dobivamo i određeni broj skladišta jer opskrba na otoku zbog toga pati.
Problem je i s transportom robe; događaju se začepljenja prometa kod ukrcaja i prekrcaja jer kamion se isti dan trajektom mora vratiti na kopno. Mi u toj zoni vidimo skladišta, neke sitne obrte koji postoje u gradu, poput drvoprerađivačkog, brodarstva, servisa i slično.
Nije to obrtna zona poput Dugopolja; bio bi to dio grada u kojem bi sve to bilo na jednom mjestu pa da to kanaliziramo. Odmaknuli bismo se od turističke djelatnosti i tu bismo zonu smjestili između Brusja i Hvara, gdje i treba biti prema prostornom planu.
A poticana stanogradnja o kojoj ste također govorili?
- Naši su djedovi gradili u vremenu kad je bilo puno lakše graditi, kad su bili povoljniji krediti. U tim obiteljskim kućama većina njih ima dodatni izvor prihoda od iznajmljivanja. No život nosi svoje. Imate djecu koja se udaju ili ožene, dobiju svoju djecu i ta kuća postaje stambena jedinica, pa ćemo, prema nekim procjenama, za dva desetljeća morati spavati u šatorima.
Krajnje je vrijeme da se otvori zona poticane stanogradnje. Kvadrat u Hvaru je skup, prostor i infrastruktura su ograničeni. Hvar se može širiti na sve strane osim na zapadnu, ali na istoku i sjeveru ima se što raditi.
Kazalište i Arsenal
Što planirate u vezi s obnovom Hvarskog kazališta?
- Sramotno je što ovaj grad nije imao snage završiti taj objekt i lani dostojno proslaviti 400. obljetnicu Hvarskog kazališta. Sramotno je što gosti u sezoni nisu znali da obilježavamo nešto tako veliko. Taj je objekt još uvijek nezavršen, a mi ćemo nastojati završiti sve projekte započete u gradu. A tu je, svakako, Hvarsko kazalište s Arsenalom.
Koji su još gorući problemi u gradu?
- Svakako namjeravamo renovirati hvarsku Pjacu, tu je i problem Gradskog groblja, produženja hvarske rive, problem gradskog parkinga, gradnja nove srednje škole. Imamo što raditi, ali bitno je postojeće završiti i usporedo raditi na redu i poštovanju gradskih odluka.
Hoće li vam biti dosta jedan mandat?
- Sigurno je da to nije posao za jedan mandat, ali na meni je da počnem, a o svemu drugom odlučuju birači.
Ako izbije požar, idete li gasiti?
- Naravno, pa ja sam ipak vatrogasac od svoje sedme godine.