U Beogradu nisu htjeli da Dražen otvori Univerzijadu

Objavljeno: 04.07.2007

eliki entuzijazam građana vladao je sredinom srpnja 1987. godine. Nakon dvije godine priprema, devet sagrađenih dvorana, nekoliko hotela, obnovljenih ulica i mnogo čega drugog u Zagrebu je održana, pokazat će se danas, najveća sportska manifestacija - Univerzijada.

"Bilo je kao u bajci, trajalo je dugo u noć, još se prepričava otvaranje Univerzijade u Zagrebu". U tih nekoliko riječi opisano je na naslovnici Sportskih novosti s datumom 9. srpnja 1987. godine otvaranje ljetne Univerzijade 1987. na stadionu Maksimir.

Baklja kojom je
upaljen plamen
na stadionu
Maksimir
nestala je i  
danas nitko ne
zna gdje se
ona nalazi
Tih dana Zagreb je živio za Univerzijadu, svima je bilo u cilju svoj grad predstaviti na najbolji mogući naćin. Dvadeset godina prošlo je od tih 11 velikih dana sporta, zabave i druženja u glavnom gradu SR Hrvatske. Tadašnji generalni sekretar igara Mirko Novosel s ponosom će danas reći da je ta Univerzijada najbolja u povijesti i da o njoj još pričaju svi olimpijski djelatnici.

No to natjecanje nije bilo nimalo lako dobiti. Zagrebu je trebalo takvo natjecanje za korak naprijed, ali suparnici za domaćina bili su jako moćni dok previše novca nije bilo.

Ali bilo je nešto što nitko od ostalih kandidata nije koristio - lukavstvo. Entuzijazam i želja organizatora nije birala sredstva, povlačile su se mnoge veze i izmišljali mnogi štosovi ne bi li domaćin bio Zagreb.

Tako su na razne načine pokušali ugoditi izvršnom komitetu koji je imao 21 člana, a odlučivali su o tome tko će biti domaćin studentskih sportskih igara.

Na čelu komiteta nalazio se Talijan Primo Nebiolo, predsjednik Svjetske atletske federacije koji je, kako nam je ispričao Novosel, bio bogat i nepotkupljiv čovjek. No imao je jednu slabost. Bogati Talijan strašno je volio priznanja pa su Novosel i član predsjedništva SFRJ Josip Vrhovec predložili da Nebiolu dodijele počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta.

Tih dana Zagreb je živio za Univerzijadu, svima je bilo u cilju svoj grad predstaviti na najbolji mogući način. Zagreb je od dobivenih sredstava, osim sportskih borilišta, uspio popraviti i svoju infrastrukturu, srediti fasade, asfaltirati ulice, popraviti tramvajske pruge te posve kultivirati Jarun koji je bio pustopoljina
- Ispipavali smo teren, a na kraju smo ga provalili i našli način da mu ugodimo. Dodijelit ćemo mu počasni doktorat koji će predložiti Fakultet za fizičku kulturu, a koji će podržati Pravni i Ekonomski fakultet. Iako na početku nismo imali suglasnost jednog fakulteta, uz malo lukavštine uspjeli smo ih sve pridobiti i odlikovati predsjednika komiteta - ispričao nam je Novosel.

No dodaje kako je tu bilo još posla. Članova komiteta bilo je više od 20, a morali su pridobiti većinu. Tako su jednom Fincu omogućili dvotjedni boravak na ZOI u Sarajevu s luksuznim smještajem i svim tretmanima koje je za njega obavljao Novoselov tajnik.

I ostalim članovima komiteta uspjeli su pronaći slabe točke, da bi u konačnici čak 14 članova glasalo da se Univerzijada održi u Zagrebu.

Mirko Novosel sam je 1984. godine ušao pred komitet na skupštini u Veneciji, a radosnu vijest prvi je priopćio svim okupljenim novinarima: "Dobili smo!" - bio je njegov usklik koji je zajedno s njegovom slikom uzdignutih ruku poharao naslovnice svih novina.

Zagreb je od dobivenih sredstava, osim sportskih borilišta, uspio popraviti i svoju infrastrukturu, srediti fasade, asfaltirati ulice, popraviti tramvajske pruge te pod izlikom gradnje veslačke staze na Jarunu posve kultivirati tu zagrebačku pustopoljinu.

Točno u 19 sati, sedam minuta i sedam sekunda Dražen Petrović zapalio je bakljom veliki plamen i igre su mogle početi. No nije bilo lako ni to organizirati. Naime, državne vlasti su željela da Univerzijadu otvori vaterpolist Partizana, a ne naš najbolji košarkaš svih vremena.

- Oni su došli u Zagreb i rekli da će Partizanov igrač otvoriti igre. Ja sam odmah rekao da neće, da će Dražen biti taj, te da će partizanovac upaliti vatru na Trgu - prisjetio se Novosel.

To otvaranje igara za Dražena Petrovića bio je velik događaj, svjedoči njegova majka Biserka Petrović.

- Dražen se cijelo vrijeme bojao da ne stane krivo ili da se ne popikne na stepenice dok trči gore. Ali to otvaranje bilo mu je jako važno u životu. Sve je ipak išlo glatko, jedino je dres s olimpijskim bojama koji je nosio na otvaranju bio jako uzak. Jedva ga je obukao i stalno se meškoljio u njemu - ispričala je Biserka Petrović koja je danas sve njegove suvenire s Univerzijada uramila u njegovu muzeju.

No baklja kojom je upaljen plamen na stadionu Maksimir danas je nestala, te nitko ne zna gdje se ona nalazi.

Osim sportskih igara Univerzijada je imala i popratni program. Održani su brojni koncerti, izložbe, a mnogi sportaši počeli su dugogodišnja prijateljstva. Kada se danas spomene Univerzijada, svi se odmah sjete i glavne maskote, male vjeverice koja se sa šestinskim šeširom smješka svima. Zagi je i danas simbol Zagreba.
Mirko Novosel
- Mi smo željeli originalnu maskotu, ali je nju morala potvrditi komisija MOO-a. Cibona je tada imala vukove, pa to nismo mogli iskoristiti. Sjećam se da je taj dan u inspekciju došao Roch Campana, generalni sekretar koji je sve pregledavao. Sjedili smo u mom uredu na Tuškancu kada sam kroz prozor vidio malu vjevericu kako skače na drvetu. Tada sam rekao da će maskota biti vjeverica, što je odmah i prihvaćeno - kaže Novosel.

Zagija je tada nacrtao Nedjeljko Dragić, koji je osim glavne maskote nacrtao i još 11 Zagija povezanih sa sportovima u kojima su se sportaši natjecali. Danas 71-godišnji Dragić živi u Münchenu daleko od Zagreba.

- Sjećam se da je to bio velik događaj i bio je raspisan natječaj za maskotu. Sve je bilo određeno, i to da će biti vjeverica i ime, samo je trebalo stvoriti taj lik. Osobno se nikada nisam prijavljivao na te natječaje, ali su me organizatori pozvali i zamolili da pošaljem svoj prijedlog. Njima se svidio i tako je to krenulo - priča Dragić kojemu je iznimno drago što Zagija vole i nove generacije.

No i taj Zagi je izveo dosta nevolja, jednako kao i logotip Univerzijade. Veliko slovo U izazvalo je politički probleme te su se dizajneri dobrano potrudili da ga stiliziraju i ono je poprimilo oblik nekakvog slova između "u" i "y". Zagi je nosio šestinski šešir s hrvatskom trobojkom, što se također moralo izbjeći.

Za vrijeme Univerzijade Zagreb se 11. srpnja našao u središtu pozornosti zbog još jednog događaja. U Petrovoj bolnici rođeno je petmilijardito dijete koje je odmah proglašeno i djetetom Univerzijade. Matej Gašpar našao se u svim svjetskim novinama, posjetili su ga brojni dužnosnici, a nije ga mimoišla ni delegacija Univerzijade. No 20 godina kasnije on živi životom kao svaki drugi momak.

- Ja sam isti kao i svi moji hahari. Ne ističem se ni po čemu, malo je ljudi znalo da sam ja petmilijardita beba na svijetu jer se s time ne volim hvaliti. Na Univerzijadu me podsjećaju tek neke plakete koje sam dobio od organizatora - priča Matej.

  Potpora mimo republičkih organa

Sredinom 80-ih Jugoslavija je bila u gospodarskoj i političkoj krizi. Milijarde kredita došli su na naplatu. Tita nije bilo da autoritetom odgodi otplatu. Na snazi su bile redukcije struje, osjećala se nestašica kave i deterdženta, vozilo se, zbog nedostatka benzina, na par - nepar. U Srbiji počinje uspon Slobodana Miloševića, koji zahtijeva ukidanje pokrajina. Prepucavanja u republikama  sve su otvorenija. Hrvatska je bila između dvije opcije, a Zagreb je bio oronuo, mračan i zapušten grad.

 Univerzijada će označiti svjetlo u mraku hrvatskog političkog i ekonomskog tunela. Doduše, Cibona je bila dvostruki prvak Europe, ali bez dvorane, vaterpolisti Mladosti, najbolji na kontinentu, igrali su na bazenu u Ljubljani dok su oni na Šalati obrasli travom između popucalih pločica, a Jarun je bio zapuštena šikara na kraju grada. Jedini veliki projekt bio je megalomanska Sveučilišna bolnica koja još i danas kao spomenik tog vremena stoji nedovršena na kraju grada. Među nekoliko sportskih entuzijasta javila se ideja o mogućnosti održavanja Univerzijade kao natjecanja koje bi preporodilo Zagreb. U SFRJ su do tada održane Mediteranske igre u Splitu 1974., završnica EP-a u nogometu 1976. te ZOI u Sarajevu 1984., a Beograd je počeo najavljivati kandidaturu za ljetne OI.

- Kada smo davali prijavu, obratili smo se tada najmoćnijem čovjeku u Jugoslaviji Stani Dolancu, koji nam je obećao potporu, koju smo dobili mimo hrvatskih republičkih organa - prisjeća se Mirko Novosel i dodaje: - Kasnije će se u Srbiji, već tada u rukama Miloševića, postaviti pitanje sredstava.

- No tada se već projekt nije mogao zaustaviti - smješka se Novosel.     (V. Vurušić)


Značajni svjetski događaji

- Te su godine umrli veliki hrvatski dirigent Lovro Matačić, američki umjetnik Andy Warhol te belgijska spisateljica Marguerite Youcenar

- Nobelovu nagradu za književnost dobio je Joseph Brodsky

- Te 1987. ratovali su Čad i Libija

- Američki predsjedniki Ronald Reagan operirao je prostatu

- Svijet je potresala iran-contra afera

- Portugal i Kina potpisali su sporazum o povratu portugalske kolonije Macaa 1999. godine

- Mathisa Rust, njemački tinejdžer, sa svojom je Cessnom sletio na Crveni trg mimoilazeći sovjetsku protuavionsku zaštitu

- Margaret Thatcher treći put izabrana za premijerku Ujedinjenog Kraljevstva

- Najstariji nacistički zatvorenik u savezničkom zatvoru Spandau u Berlinu Rudolf Hess ubio se u 93. godini

- Gustav Husak, dogogodišnji komunistički šef Čehoslovačke, dao ostavku na svoj položaj

- U Washingtonu se susreli Ronald Reagan i Mihail Gorbačov


Plivalište na Mladosti

Bazen na Mladosti jedno je od sportskih borilišta koja su ostala Zagrebu
 
Matej Gašpar

Petmilijardito dijete koje je rođeno, uz veliku pompu, u doba Univerzijade, danas je običan mladić
 
Mama Petrović i Draženov dres

Dres u kojem je Dražen upalio plamen na Maksimiru bio mu je premali
 
Jarun

Fotografija snimljena iz zraka upravo na dan otvaranja veslačke staze u povodu Univerzijade 1987. godine
 
Draženove tenisice

Tenisice Dražena Petrovića u kojima je igrao na Univerzijadi danas se nalaze u njegovu muzeju
 



Sanjin Španović, Velibor Panić i Vlado Vurušić

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Will Reid odlučio se za nekonvencionalnu metodu učenja svoje djece kućanskim poslovima te je odlučio snimiti video tutorial. Prva u nizu epizoda bila je o načinu kako promijeniti rolu toaletnog papira.

SA ŽITOM U PLODINAMA

Dobitnici nagradne igre sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada

Dana 15. listopada 2012.godine izvučeni su dobitnici u nagradnoj Igri Sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada.

LJUBAVOLOGIJA U PRAKSI

Kako živjeti u ljubavi?

Što ljubav doista jest? Kako je možemo svakodnevno živjeti? Kako odbaciti romantično, idealizirano shvaćanje ljubavi i prigrliti ono što ljubav istinski jest? Kako dopustiti ljubavi da nas osvoji?

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen