Bankari se opiru strožim uvjetima jer ne žele ugroziti visoke profite

ZAGREB - Hrvatskoj narodnoj banci stiglo je pismo vodećih bankara u kojem argumentiraju zašto bi njena inicijativa o većim rezervacijama za loše kredite mogla imati loše posljedice za banke i cjelokupnu ekonomiju. O novim mjerama zasad nitko ne želi govoriti jer se “razmatraju i analiziraju”, samo Hrvatska udruga banaka iznosi generalni stav.

'JOŠ UVIJEK NIŠTA NE UPUĆUJE NA EKONOMSKI OPORAVAK' Analitičari HNB-a o gospodarstvu

Pooštravanje uvjeta za izdvajanje rezervacija negativno će se odraziti na profitabilnost banaka, no već se dugo teška gospodarska situacija odražava se i na njihovo cjelokupno poslovanje. Ipak, povećanje rezervacija neće ugroziti visoku stabilnost sustava jer je kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka iznad 20 posto i najviša je u Europi, kažu u HUB-u.

Zaoštravanje

Vodstvo središnje banke razmatra kako povećati pokrivenost loših kredita, a taj smjer preporučuju joj i međunarodne institucije poput MMF-a. Jer, za razliku od stope adekvatnosti kapitala koja je na visokoj razini, pokrivenost loših kredita ocjenjuje se ispodprosječnom; iznosi oko 42 posto, dok u nekim zemljama premašuje 70 posto. Bankare su, očito, prijedlozi HNB-a uznemirili.

Namjera je pooštriti uvjete prema kojima se neki kredit spušta u nižu klasu što automatski znači i višu stopu izdvajanja za banke.

Stroža klasifikacija

Kao poseban problem, čini se, izdvajaju se nekretninski kolaterali, čija vrijednost u bilancama banaka nema tržišno opravdanje. Očito je da se HNB-u ne sviđa ni sklonost banaka da rješenje, pogotovo u području građevine i nekretnina, nerijetko traže u reprogramiraju kredita iako su svjesni da će ih teško naplatiti.

Među mjerama koje se spominju je i češća procjena vrijednosti nekretnina koje služe kao kolateral za kredit, vjerojatno svakih šest mjeseci. Od banaka se očekuje da u većoj mjeri pokreću proces naplate, aktiviraju kolaterale i trguju nekretninama. No, financijski analitičar iz jedne veće banke ne vjeruje da će potencijalne mjere dovesti do “oživljavanja” tržišta nekretnina. Jer teško je očekivati da će same banke inicirati urušavanje vrijednosti nekretnina.

Argument profita

Banke se zasad suprotstavljaju argumentom da će veće izdvajanje za rezervacije smanjiti profitabilnosti banaka, što znači i slabiji interes za ulaganje u hrvatski bankarski sustav. Kapital će otići drugdje, gdje mu se više isplati, pa je upitan i onaj minimalni rast kredita. Činjenica je da se profitabilnost hrvatskih banaka smanjila, ali je i dalje prosječna usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Banke se u pravilu opiru pooštravanju mjera regulatora, pa je njihova reakcija očekivana. Međutim, ostaje problem da je kreditiranje trenutačno na iznimnog niskoj razini, bez obzira na vrlo visoku likvidnost sustava, a bez njega nema ni oživljavanja ekonomije. I na taj izazov trebat će odgovoriti.