Oni su neandertalci, izumrla vrsta hominida, najbliži rođaci modernih ljudi. Godinama su nepresušna inspiracija u popularnoj kulturi, no podjednako intrigiraju znanstvenike koji pokušavaju rekonstruirati njihov život.
Tako su dvojica uglednih američkih profesora sa Sveučilišta Colorado, antropolog Thomas Wynn i psiholog Frederick L. Coolidge, početkom ove godine, u izdanju Oxford University Press, objavili knjigu “How to Think Like Neanderthal”, izvanrednu studiju mentalnog života naših izumrlih rođaka.
Pročitavši prije nekoliko dana zanimljiv Wynnov i Coolidgeov članak u New Scientistu, javila sam im se s molbom za intervju navodeći kako u Hrvatskoj postoje dva neandertalska nalazišta: Vindija i Krapina.
Evolucijski put
- Nikad nismo bili u Hrvatskoj, što nam je žao. Krapina i Vindija su jako važna nalazišta za naše razumijevanje neandertalaca i onoga što im se moglo dogoditi - rekao mi je Thomas Wynn i naglasio kako zajedno s Coolidgeom već godinama istražuje evoluciju svijesti u modernih ljudi. - Kako se sudbina neandertalaca isprepliće s modernim ljudima, bilo je logično da se pozabavimo i našim izumrlim rođacima koje većina ljudi doživljava sličnima nama, ali prirodnijima i naglašeno divljima - istaknuo je Wynn.
Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom su se putu razdvojili prije oko 300.000 godina. Neandertalski ostaci prvi put su nađeni 1856. godine u njemačkom rudniku Neandertal po kojem su dobili ime. Živjeli su na ograničenom području od Atlantika do Uzbekistana te od sjeverne Europe do Bliskog istoka, a smatra se da njihova populacija nikad nije brojala više od 15.000 pojedinaca. Izumrli su prije oko 30.000 godina.
Frederick Coolidge smatra da ljude danas najviše intrigira misterij nestanka neandertalaca.
- Neandertalci su živjeli istodobno kad i naši preci, a onda su nestali. Bili su robusni, mnogo snažniji od modernih ljudi. A imali su i veći mozak. Kako su onda fragilni ljudi s manjim mozgom preživjeli, a snažni neandertalci izumrli? Jesmo li mi bili razlog njihova izumiranja? Možemo li i mi tako lako izumrijeti? Mislim da ti elementi misterija i iznenađenja zaokupljaju ljude. Odraslim su osobama neandertalci zanimljivi baš kao što su trogodišnjacima interesantni dinosauri - rekao je Coolidge.
Jesu li neandertalci izumrli zbog klimatskih promjena kako to smatraju neki znanstvenici, upitala sam.
Prehrambene navike
- Ni slučajno. Izumrli su jer se nisu mogli nadmetati s novim stvorenjima, pripadnicima vrste Homo sapiens koji su iz istoga okoliša mogli izvući više hrane. Homo sapiens je mogao loviti i jesti krupnu divljač kao i neandertalac, ali je imao mnogo raznovrsnije prehrambene navike: hranio se i pticama, ribom, školjkama i rakovima, malim životinjama i povrćem. Naši su preci naprosto potisnuli neadertalce u borbi za hranu - objasnio je Coolidge. Slično misli i njegov kolega.
- Izumiranje neandertalaca dogodilo se u razdoblju kada se europska klima pogoršavala zbog glacijacije. No, neandertalci su već prije preživjeli teške uvjete ledenog doba i čini se nevjerojatnim da bi glacijacija dovela do njihova nestanka - dodao je Wynn te istaknuo da je u kompeticiji neandertalaca i modernih ljudi naša vrsta pobijedila i zahvaljujući inovativnosti.
- Neandertalci su bili jako dobri u usavršavanju svoga oruđa i tehničkih sustava, no bili su potpuno nesposobni u izmišljanju nečega posve novoga. Mi mislimo da je razlog tome što su imali manji radni kapacitet memorije. To znači da nisu bili sposobni za analogno mišljenje, što je bitna komponentna našeg inovativnog razmišljanja - objasnio je Wynn.
Opaki kanibali
- Moderni ljudi su bili kreativni i inovativni. Oni su čak crtali i radili nakit, što nije imalo veze s potragom za hranom i preživljavanjem. I neandertalci su slično radili, ali primarno s kamenim oruđem, na isti način desecima tisuća godina. Za razliku od nas, oni nisu eksperimentirali - dodao je Coolidge.
Čini se da u borbi za opstanak neandertalci nisu prezali ni od toga da jedu jedni druge. O kanibalizmu među neandertalcima raspravlja se još od kraja 19. stoljeća kad je zagrebački paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger u spilji na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine našao ostatke neandertalaca koji su živjeli prije 130.000 godina. Neke od kostiju bile su zarezane, slomljene i razbacane, što je upućivalo na to da je krapinski pračovjek bio ljudožder.
- Postoje vrlo uvjerljivi dokazi da su neandertalci povremeno bili kanibali, vjerojatno iz praktičnog razloga kako ne bi umrli od gladi. Ali, to su u to doba činili i moderni ljudi - rekao je Wynn. Slično tvrdi i Coolidge.
- Neandertalci bi tijekom jela lomili kosti drugih neandertalaca baš kao što su to činili i jelenima koje su lovili. Jeli su čak i jezike djece. Mislim da neandertalci nisu imali averziju prema tome da jedu druge ljude čak i kad im nije prijetilo da umru od gladi. Moja je pretpostavka da su toliko voljeli meso da nisu marili potječe li ono od jelena ili drugog neandertalca - rekao je Coolidge.
Vezivanje u parove
Moji sugovornici uvjereni su da se između muškarca i žene uspostavljala dugotrajna emocionalna veza, svojevrsni “neandertalski brak”. No, za razliku od modernog braka, oni nisu imali definirane obaveze oko imovine i djece.
- Kod neandertalaca je vjerojatno postojalo emocionalno vezivanje u parove. Primjerice, svi su u zajednici znali da Ogg ima ženu Elgu. Neandertalci nikad nisu živjeli u velikim skupinama kao Homo sapiens pa je ponekad bilo premalo muškaraca ili žena. U tom slučaju postojala je mogućnost da nisu imali ekskluzivno veze. Možda su tada Ogg i Elga imali odnose i s ostalim pripadnicima u zajednici. To je još uvijek čudesan misterij - rekao je Coolidge.
Do zanimljivih spoznaja o našim izumrlim rođacima znanstvenici su došli nakon što je 2008. godine skupina pod vodstvom dr. Svante Paaboa objavila prvu mapu genoma neandertalaca na osnovi analize 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije koji se čuvaju u HAZU.
Paabova, pak, studija iz svibnja 2010. godine pokazala je da svi ljudi izvan Afrike nose između jedan i četiri posto neandertalskog DNK. To je bilo poprilično iznenađenje jer su dotadašnja istraživanja pokazivala da se neandertalci i moderni ljudi nisu mijašali, barem ne na značajnijoj razini. No, neki su fosilni ostaci, poput onoga iz špilje Abdigo fe Lagar Velho u Portugalu, upućivali na hibride te dvije vrste ljudi.
- Budući da je postojalo kolanje gena između dvije vrste, sigurno je bilo osoba koje su imali jednog neandertalskog roditelja, dok je drugi bio Homo sapiens. No, nema jasnih primjera među fosilima koji bi to pokazali - rekao je Wynn.
Tijekom rada na “neandertalskoj knjizi života” znanstvenici iz skupine Svante Paaboa otkrili su da su naši izumrli rođaci imali gen FOXP2, koji je povezan s govorom i jezikom, identičan onome kod današnjih ljudi. Jesu li neandertalci mogli govoriti? Pričati viceve?
Nisu vjerovali u Boga
- Mi smatramo da su imali jezik, ali značajno različit od našega. No, još uvijek ne znamo koje su te razlike - rekao je Wynn koji sumnja da su neandertalci mogli pričati viceve.
- Mogao bih se kladiti da neandertalci nisu mogli pričati viceve, barem ne one koji se zasnivaju na igri riječi. Kladim se da neandertalac nije pričao viceve tipa: vunasti mamut ušetao je u bar... No, isto tako bih se kladio da su se smijali kada je netko od njih nehotice stao na vruću žeravicu i počeo vrištati - ustvrdio je Coolidge koji smatra da neandertalci nisu vjerovali u Boga.
- No, mislim da su mogli biti praznovjerni te povezivati događaje koji međusobno nisu uzročno povezani poput primjerice snažne oluje i neke nesreće - istaknuo je Coolidge.
- Sumnjam da su neandertalci vjerovali u Boga. Oni su konkretno razmišljali. Nema dokaza o njihovim apstraktnim konceptima baš kao ni o religijskim ritualima - zaključio je Wynn.