Andrea Zlatar došla je na čelo Ministarstva u kvoti Hrvatske narodne stranke, s mjesta redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim formalnih uvjeta, za ministarsko mjesto kvalificira je i to što je stručnjakinja, među ostalim, za europske fondove, pa se od nje očekuje da hrvatsku kulturu s jedne strane predstavi Europskoj Uniji, a s druge da joj od nje priskrbi što više novca. Ministrica odgovara na optužbe iz glavne oporbene stranke da je lagala o reakciji Europske komisije na predložene izmjene Zakona o HRT-u, a otkriva i kako teče izbor za intendante zagrebačkog i splitskog HNK.
Kandidat Visković
Jeste li doista lagali, kako tvrde iz HDZ-a, na saborskom Odboru za informiranje i medije da je Europska komisija pismom potvrdila kako je zadovoljna predloženim izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji?
- Rekla sam ono što stoji u tom pismu. S jedne strane, pozitivni komentari i, s druge, negativni. Iznijela sam da Europska komisija hvali to što smo pristali da povisimo obveze i kriterije za izbor glavnog ravnatelja te činjenicu da je eksplicitno navedeno da se i ravnatelj i glavni urednici biraju javnim natječajem. Iznijela sam i one upozoravajuće, iste koje su naveli i u svom prvom mišljenju - “bilo bi bolje da se glavni ravnatelj HRT-a bira kvalificiranom većinom saborskih zastupnika”. U zapisniku s tog sastanka to nije točno preneseno i zatražit ću, čim bude dostupan, transkript rasprave na saborskom Odboru tako da se nedvosmisleno dokaže da nisam lagala. Pritom je važno reći da ne postoji suglasnost oko pojma kvalificirane većine - u nekim je zemljama EU definiraju kao dvotrećinsku, neki kao natpolovičnu. Potom, primjedbe Europske komisije nisu imperativne, nego savjetodavne. Nije točno, što neki pokušavaju sugerirati, da su Europskoj komisiji nezadovoljni, dapače od samog početka u kontinuiranoj diskusiji usuglašavali smo sve zakonske prijedloge.
Doista, zašto u završni nacrt Zakona ne ubaciti tu dvotrećinsku većinu? Na taj način ni jedna stranka ili koalicija neće moći birati šefa javnog servisa…
- O toj dvotrećinskoj većini u Saboru se dosad raspravljalo na dvije razine. U prvom čitanju saborski su zastupnici najviše raspravljali o tome da sam Zakon mora biti donesen dvotrećinskom većinom. Tek se poslije rasprava povela o izboru glavnog ravnatelja. Hrvatski Ustav jasno propisuje za što je potrebna dvotrećinska većina. Kada su u pitanju zakoni, dvotrećinskom većinom se donose samo organski zakoni, a Izmjene i nadopune zakona o HRT-u to nisu. Kada je riječ o izboru - dvotrećinskom većinom biraju se samo ustavni suci.
I naposljetku, važeći Zakon o HRT-u donesen je 2010. godine, ne odlukom o dvotrećinskoj većini. Posrijedi je bila zajednička politička volja pozicije i opozicije.
Vaš aktualan politički škakljiv zadatak jest i imenovanje intendanta zagrebačkog HNK: hoćete li potvrditi Velimira Viskovića, ako se, dakako, složi i gradonačelnik Milan Bandić?
- Kazališno vijeće zagrebačkog HNK ustanovilo je da je jedino Ana Lederer zadovoljila formalne uvjete da se kandidira za intendanticu. Velimir Visković nije predao potvrdu o poznavanju stranog jezika, a Sibila Petlevski presliku radne knjižice. Vijeće inzistira na tome da se moraju poštovati svi formalni uvjeti. Što se daljnjih koraka tiče, očekujem da će Kazališno vijeće i službeno predložiti Anu Lederer za intendanticu gradonačelniku Bandiću i meni. Nakon toga, sastat ću se s gradonačelnikom. Ako ne postignemo dogovor, natječaj će se morati ponoviti.
Mucalova sudbina
Što će biti s v. d. intendanta splitskog HNK Mucalom?
- Početkom ovog mjeseca zaključen je natječaj za intendanta splitskog HNK. Koliko znam, prijavilo se više kandidata. Računamo da će tamošnje kazališno vijeće za desetak dana iznijeti svoje mišljenje o kandidatima i da će splitsko Gradsko vijeće na sjednici sredinom srpnja izabrati kandidata. Naglašavam, potvrdit ću bilo kojeg intendanta/ice jedino na temelju kvalitete njegova/njezina programa.
Ne računamo li preuzimanje vlasti i vrijeme potrebno za osnovni uvid u stanje, Ministarstvo kulture vodite polovicu godine. Kakvo ste stanje zatekli a kakvo je sad?
- U Ministarstvo smo ušli na prijelazu godine, kad su budžeti već formirani, kad su postojeća vijeća već evaluirala programe. Dogodila se i smjena generacija, neki iznimno bitni ljudi otišli su u mirovinu, poput gospođe Branke Šulc ili gospođe Ankice Janković. Ministarstvo i njegove odjele trebalo je preustrojiti u skladu s napucima Ministarstva financija i Ministarstva uprave. Jednostavnije rečeno, novca je manje a trebalo je smanjiti i broj odjela i broj rukovodećih mjesta. Nemamo pravo nikoga zaposliti. Primili smo jedino dvije osobe u kabinetu ministra, koje odlaze i dolaze s ministrom: Natašu Petrinjak kao glasnogovornicu i Milana Živkovića, zaduženog za medijsku strategiju.
Kakvi su financijski pokazatelji, ima li “kostura u ormaru”?
- Ministarstvo posluje korektno, dugovi nisu postojali. Moj prethodnik Jasen Mesić i državna tajnica Nina Obuljen podrobno su me izvijestili o svim tekućim problemima, o svim projektima, ništa nisu skrivali. Činjenica je da su dva projekta, a do kojih je svima iznimno stalo, bili zapeli - to je projekt hrvatske kulturne sezone u Francuskoj, što su ga još bili dogovorili bivši predsjednici, Stjepan Mesić i Nicolas Sarkozy, i projekt poticanja filmskih producenata koji snimaju u Hrvatskoj, za koja nisu bila osigurana sredstva. I neočekivano smo morali uložiti puno energije u konkretnu organizaciju Festivala Hrvatske u Francuskoj. Na jesen hrvatska kultura će se prezentirati s doista zanimljivim i raznolikim programom. Blizu smo i rješenja za inozemne filmske producente. Samo, pak, ministarstvo previše je birokratizirano. Desetljećima se upravlja prema strogoj hijerarhiji i ljudi na nižim pozicijama ni o čemu ne odlučuju. Mislim da bi veći dio odluka mogli donositi savjetnici, načelnici odjela. Posebni je nedostatak to što ne postoji odjel za medije, niti timovi za pristupne fondovima Europske Unije u kojima su potrebni stručnjaci raznih profila - arhitekti, ekonomisti, pravnici, menadžeri...