Paternoster je kontinuirano dizalo. Beskrajan niz otvorenih kabina koje polagano slijede jedna za drugom i štede vrijeme. Nema čekanja. Nije zato čudo da je Berislav Gašo, novi potpredsjednik MOL-a svojeg trećeg dana boravka u korporacijskom sjedištu u Budimpešti podijelio sa mnom fascinaciju starom mašinom s početka prošloga stoljeća, jednom od dvije preostale u Budimpešti.
Paternoster je prije svega čuvar vremena. A vrijeme je, to novi MOL-ov potpredsjednik dobro zna, novac. Gašo je tijekom svojeg rada u Ini pokazao da je stručnjak za uštede i da je spreman prijeći granicu nakon koje će ga mnogi proglasiti neprijateljem. U operativni vrh MOL-a stigao je nakon odličnih rezultata u Ini, a u sklopu novog korporacijskog projekta GLOCAL koji je, upravo na dan kada smo razgovarali, izazvao žučnu raspravu u hrvatskoj javnosti. Je li to konačan mađarski udarac Ini?
Prirodni odgovor
Što je to GLOCAL, zašto se toliko ljudi diglo na noge?
- Kada govorimo o GLOCAL-u, moram se prvo osvrnuti na svoja iskustva kada sam radio za konzultantsku kuću McKinsey. Tamo sam radio na projektima za mnoge velike strane naftaške kompanije koje su poslovale i u istočnoj i u zapadnoj Europi, kao i na Srednjem istoku i u Aziji. U svakoj od tih kompanija takav način reorganizacije poslovanja bio je uobičajen. Danas se MOL Grupa suočava s istim problemima. Pogledamo li neto prihode Grupe, danas je gotovo 75 posto ostvareno izvan Mađarske. A riječ je o 75 posto od 27 milijardi dolara. Više od 70 posto radne snage danas radi izvan mađarskih granica. Govorimo li o EBITDA (prihod prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije), što je krucijalna mjera u strukturi financija velike kompanije, više od 50 posto ostvareno je izvan Mađarske. MOL je kao multinacionalna kompanija prerastao mađarske granice. Grupa posluje u 40 zemalja, i prirodno je da se mora reorganizirati - i to je priča koja stoji u pozadini projekta. Kako bismo rast učinili održivim u budućnosti, kompaniju više ne možemo voditi centralizirano. Zato smo se okrenuli decentraliziranom modelu upravljanja, u kojem će vodeće kompanije, poput hrvatske Ine, talijanskog IES-a, slovačkog Slovnafta i lokalnog, mađarskog Mola, dobiti na važnosti lokalno, dok će MOL Grupa biti sjedište za upravljanje globalnim zadacima. Tu ne postoji skriveni plan za veća prava u Ini - to je prirodni odgovor Grupe na veliki rast s kojim se suočila u prošlosti.
Bili ste potpredsjednik Nadzornog odbora CROSCO-a, član odbora izvršnih direktora u Ini i direktor Korporativnih servisa u Ini. Sada ste jedan od potpredsjednika MOL Grupe. Je li time Ina dobila svojeg čovjeka u Budimpešti ili ste povučeni iz Hrvatske u MOL kao “mađarski čovjek”?
- Rekao bih da sam i u Inu i u MOL stigao kao Berislav Gašo, stručnjak koji zna raditi svoj posao, ne kao nečiji igrač. Rođen sam u Njemačkoj, odrastao sam i obrazovao se na europskom zapadu i za mene ne postoje takve podjele. Dok sam radio u Ini, postojala je samo Ina, i moj je posao bio pridonijeti kako bi kompanija bila vođena što učinkovitije. Ni tada to nije imalo nikakve veze s bojama, nacionalnostima ili bilo čime iz tog konteksta razmišljanja.
Sektor energetike
Što je vaš posao - biti MOL-ova veza s Hrvatskom, ili ste orijentirani prema organizacijskom restrukturiranju Grupe?
- Postoji jedanaest viših potpredsjednika, a moj posao više nema ograničenja na pojedine kompanije i države. Sastavljam poslovni plan MOL Grupe, bavim se nadzorom financijske konsolidacije na razini Grupe i zadužen sam za kontroling. Optimizacija poreza Grupe također su dio moje nove uloge. Uz to, na čelu sam Investicijskog odbora Grupe, središnjeg tijela za upravljanje kapitalnim ulaganjima. Tu se radi o kapitalnim ulaganjima od 1,5 milijarde dolara godišnje koje ćemo uložiti u razvoj i širenje. To nije malo. Pogledamo li neto prihod MOL Grupe - 27 milijardi dolara prošle godine - dolazimo do brojke koja je zbroj prihoda Agrokora i Ine, pomnožen 2,5 puta. S takvim brojkama meni više ne može biti prioritet usredotočiti se samo na jednu kompaniju. Sa svojim timom moram se usredotočiti na pitanja u svih 40 zemalja u kojima smo prisutni. Smatram to priličnim osobnim i profesionalnim izazovom. Takav neto prihod od 27 milijardi mora se kvalitetno isplanirati i kontrolirati. Za usporedbu - riječ je o iznosu koji nadmašuje ukupni hrvatski državni proračun za više od 35 milijardi kuna. Uglavnom, odgovor je - ne, više se ne bavim samo Inom.