Bankovni računi Đane Atanasovske i Ivice Šituma, roditelja Nore Šitum, djevojčice koja je 2013. godine ujedinila Hrvatsku u humanitarnoj akciji kad se prikupljao novac za njezino liječenje u Americi, danas su blokirani. Riječ je o iznosu od 15.000 kuna za potrebe sudskih pristojbi zbog spora koji su pokrenuli protiv Udruge Hrabro dijete kako bi se utvrdilo kome pripadaju milijuni preostali od akcije. No, to je tek dio troškova koji bi im mogli doći na naplatu od samog spora, očekuju da bi se ukupni troškovi, ako na svim instancama izgube spor, mogli popeti na 400-tinjak tisuća kuna.
Od tih 400 tisuća kuna, plaćanje 150 tisuća kuna ovisi o tome hoće li Udruga Hrbaro dijete tražiti povrat tih sudskih troškova jer su roditelji izgubili spor.
- Još nismo odlučili hoćemo li tražiti da nam isplate taj novac. Na to imamo pravo, ali još nismo odlučili ići u naplatu - poručuju iz Udruge.
Zbog ovrha su Norini roditelji otvorili zaštićene račune: Atanasovska prima porodiljnu naknadu od 1.600 kuna (prije toga je osam mjeseci bila je jedina zaposlena u Zakladi Nora Šitum), a suprug Ivica Šitum ima plaću od nešto veću od 4 tisuće kuna, kao dostavljač u zagrebačkom katastru. Nisu oslobođeni troškova plaćanja sudskog spora kao socijalno ugroženi jer je Ivica Šitum u međuvremenu naslijedio "posjed i nekretninu u Istri", kako je utvrdio sud, a oni kažu da je riječ o staroj kući i zemlji u središtu Istre, koji ništa ne vrijede. Njih dvoje žive u unajmljenom stanu u zagrebačkoj Petrovoj ulici, u kojem su otkako su 2010. godine doselili u Zagreb, kako bi se Nora Šitum liječila u bolnici na Rebru. Ostali su im troškovi, kako sami kažu, iz prošlog života, dok je Nora bila zdrava: otplaćuju kredit, i na teret poreznog duga dužan je Ivica Šitum, s kamatama više od 180 tisuća kuna, ali koji bi, kaže, uskoro trebao otići u zastaru jer ga ne mogu otplatiti. No, ipak su se odlučili na financijski zahtjevnu sudsku bitku s udrugom Hrabro dijete za više od četiri milijuna kuna, koliko je ostalo od same akcije na računu Udruge. Kažu da to čine kako članovi Udruge ne bi okaljali ime njihova dijeteta, te novcem prikupljenim za liječenje djece financirali vlastite poklone, putovanja, kazne, što je utvrđeno da su radili upravo financijskim vještačenjem u tom sudskom sporu. Jer tek su u postupku na sudu roditelji uspjeli dobiti na uvid sve uplate, pa i isplate sa računa same Udruge, iz kojih se vidjelo da je novac zaista bio trošen nenamjenski. Ministarstvo financija im je savjetovala da pokrenu tužbu jer kako nisu bili stranka u postupku nisu imali pravo uvida.
"Dok smo mi bili u Americi s računa su 41 put podizali novac u gotovini, a nemojmo zaboraviti da novac prikupljen za Enu Šarac djevojčica nikad nije dobila", govori Đana Atanasovska. Međutim, ono što nisu znali roditelji Nore Šitum je da poreznici tada nisu češljali samo račune Udruge, već su provjeravali bankovni žiro račun Norine majke.
Upravo na taj račun otvoren u Privrednoj banci 1. veljače 2013. godine, na samom početku akcije, sjedao je novac koji su građani uplaćivali za liječenje sve dok se nije uključila Udruga, koja je preuzela prikupljanje novca za tu priliku. Udrugu su, kažu, uključili u akciju kad su shvatili da tvrtke ne mogu donirati fizičke osobe.
“U periodu od 1. veljače do 26. studenog 2013. godine priljev na privatni račun Atanasovske iznosio je 4.729.547,52 kune. Gospođa Atanasovska je 6. veljače na račun Udruge prebacila iznos od 3.821.819,74 kune”, navodi se u izvješću Ministarstva financija proslijeđenog Državnom odvjetništvu u prosincu 2013. godine. Njime Ministarstvo izvještava Državno odvjetništvo o obavljenom proračunskom nadzoru u Udruzi kojim ih ”moli da ih obavjeste o poduzetim radnjama iz DORH-ove nadležnosti te da im daju upute za daljnje postupanje”. Krajem 2013. godine najveća humanitrana akcija u Hrvatskoj ikad “Nora Fora-Hrabri lav”, pretvorena je u bitku za miljune. Nažalost gotovo osam milijuna kuna koje su građani prikupili, nisu spasili život djevojčice, na računu je ostalo nešto više od četiri milijuna kuna koji su postali plijen do kojeg žele doći: roditelji Đana i Ivica Šitum, čelnici Udruge, pa i mnoge obitelji s bolesnom djecom. U ovom članku prvi put otkrivamo na što je potrošeno četiri milijuna kuna: koliko je stvarno stajalo liječenje, a koliko smještaj roditelja, kome su roditelji donirali novac, koliko je uloženo u osnivanje same Zaklade, koju su roditelji pokrenuli u spomen na djevojčicu. Također donosimo pregled poreznog nadzora nad računom Norine majke, za kojeg se dosad nije ni znalo da je provjeravan. I sama Atanasovska nije znala da je bila predmet obrade poreznika. Kad je od novinara Jutarnjeg lista doznala da su transakcije s njezinog tadašnjeg računa bile provjeravane, poslala je upit na adresu Ministarstva financija.
“Zašto mene nisu ništa pitali? Zašto nisu od mene tražili te račune, objašnjenja. Čuvam te račune već više od dvije godine. Sama se borim, obilazim institutcije, pokušavam doznati gdje je novac skupljen u akciji. Nemojte zaboraviti da je Udruga isprva izvjestila da je na računu ostalo nešto više od dva milijuna kuna, tek da bi se nakon naše prozivke ispostavilo kako se radi o više od četiri milijuna kuna", podsjeća Atanasovska, kako bi objasnila srž nepovjerenja u rad Udruge. Iz Ministarstva financija ubrzo je ovih dana dobila odgovor koji nam je i proslijedila: "U postupku proračunskog nadzora, obuhvaćene su financijske transakcije, izvori financiranja, tijek novca, priljevi i odljevi sredstava koja su se odnosila na prikupljanje humanitarne pomoći u akciji. Po zahtjevu Državnog odvjetništva dostavljen je Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru i poslovna dokumentacija koju su zatražili prilikom sastanka u Državnom odvjetništvu 08. travnja 2014. godine, a kojem su uz predstavnike Državnog odvjetništva, bili predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva financija. Od Državnog odvjetništva zatražili smo da nas po okončanju postupka iz svoje nadležnosti izvijeste o rezultatima istoga".
Jutarnji list došao je ovih dana u posjed navedenog nadzora koji je nadalje utvrdio da je na računu Atansovske nakon što je na Udrugu prebacila 3,8 milijuna kuna, ostala razlika od 907.727, 78 kuna. Međutim Atanasovska nam pokazuje izvod s tog računa na kojem se vidi da je na dan 21. ožujka iste godine na računu bio zabilježen najveći iznos od 799 tisuća kuna.
Nadzor također navodi da: “Ta razlika od 907.727 kuna predstavlja slijedeće izdatke: putno osiguranje 6.502, 00 kuna, prijenos na račun Ivice Šitum 100.000 kuna (iznos je nakon osam dana vraćen), troškovi pogreba djevojčice Nore Šitum 46.324,89 kuna, naknade PBZ-u za transakcije 699,83 kune, plaćeni predračun 10.631,26 kuna, dane donacije bolesnoj djeci 134.300 kuna, ukupni troškovi vezani za Zakladu Nore Šitum 422.614, 20 kuna (izrada žigova i vještačenje 2.850 kuna, osnivački polog 20.000 kuna, majice Zaklada 46.254 kuna, troškovi opremanja Zaklade 35.000 kuna i prijenos sredstava na račun Zaklade 318.510, 20 kuna), isplate s računa u poslovnicama PBZ Atanasovskoj u ukupnom iznosu 168.155, 60 kuna i podizanje gotovine na bankomatima u ukupnom iznosu od 18.500 kuna”, navodi se u dopisu Ministarstva financija upućenog Državnom odvjetništvu. No, Ministarstvo financija upozorava da nisu utvrđivali vjerodostojnost “navedenidh izdataka, nego da su ih samo analitički prikazali temeljem dopisa Porezne uprave”. U dokumentu o poreznom nadzoru detaljno su navedene transakcije sa računa Atanasovske, pa se tako, primjerice, navodi kako su utvrdili da je podizala novac s računa, i to: 18. lipnja 2013. 50.050 kuna, 8. srpnja 113.00 kuna te 26. studenog 5.000 kuna, a na bankomatima: 6. veljače 500,00 kuna, 26. lipinja 2000,00 kuna, 27. lipnja 1000 kuna, 8. srpnja 5000 kuna, 6. rujna 1000 kuna, 15. rujna 2000 te 20. rujna 1000 kuna, kao i 25. listopada. U tom istom dokumentu navodi se i da je vlasnik računa bila isključivo Atanasovska, te da na računu nije bilo opunomoćenika, i da je kao vlasnica računa, osobno vršila isplatne transakcije.
Istim dopisom Ministarstvo detaljno objašnjava što su pronašli i na računu Udruge, tako navode da su “nadzorom utvrđene slijedeće nepravilnosti u radu Udruge"
- Donacija isplaćena Atanasovskoj u iznosu od 84 tisuće kuna nije pravdana računima o troškovima smještaja, troškovi službenih putovanja, poštarine i reprezentacije u ukupnom iznosu od 2.520, 20 kuna knjiženi su na temelju nevjerodostojne dokumentacije sukladno Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija i pravilnika o porezu na dohodak, dani su zajmovi članovima Udruge u ukupnom iznosu od 17 tisuća kuna s rokom vraćanja do kraja kalendarske godine s tim da je zajam u iznosu od 4.000 kuna vraćen 14. studenog 2013. Davanje pozajmica članovima udruge nije propisano statutom Udruge. Dana 12. veljače 2013. gospodine Leo Marasović uplatio je 5.280 kanadskih dolara na žiro račun radija Psunj d.o.o. umjesto na račun Udruge, a prema uputama članova Udruge. Navedeni iznos je prebačen na žiro račun udruge 20. studenog 2013. po završetku izravnog nadzora u udruzi koji je bio u periodu od 4. do 8. studenog 2013. godine - stoji u dopisu Ministarstva financija u kojem se konstatira kako su sve navedeno nepravilnosti u radu Udruge. Tajnik Udruge Haris Kapetanović tvrdi kako je na računu udruge plaćenog liječenja ostalo 4.118. 000,00 kuna te kako tim novcem ne raspolažu sve dok Županijski sud ne donese pravomoćnu presudu kome pripada nepotrošen novac prikupljen u humanitarnoj akciji: roditeljima ili Udruzi.
Podsjetimo, roditelji su pokrenuli dva sudska spora: jednim traže da se utvrdi tko ima pravo raspolaganja preostalim novcem i drugi kojim su tražili da se blokira novac kako udruga ne bi mogla njime raspolagati. Županijski sud je sredinom travnja prihvatio žalbu udruge te naložio da se odblokira račun jer smatraju da humanitarna pomoć ne može biti predmet nasljeđivanja. Općinski sud u Novoj Gradišci je u travnju odbio tužbu roditelja protiv Udruge kojom traže da njima kao nasljednicima pripadne nepotrošenih 4,1 milijun kuna prikupljenih u akciji. Odluka je donesena u skladu s ranijom odlukom Vrhovnog suda koji je, pak, zaključio da humanitarna pomoć ne predstavlja ostavinsku imovinu korisnika te da su se sredstva mogla koristiti isključivo za liječenje malene Nore.
- Iako su Vrhovni i Općinski sud u prvom stupnju zaključili da novac ne pripada roditeljima, već udruzi, mi ga zasad ne trošimo, jer su se Šitumi žalili Županijskom sudu, pa ne znamo kad bi presuda trebala postati pravomoćna. Ali ako se dotad pojavi novi slučaj u kojem moramo pomoći, mi ćemo uzeti novac s tog računa i iskoristit ga, pa makar kasnije kazneno odgovarali - poručuje tajnik Udruge Haris Kapetanović.
Atanasovska, pak, kaže: "Daj Bože da ga daju nekome kome je potreban".
Ukazuje da je upravo to njihova želja od samog početka, ali da se sve svelo na prepucavanje s Udrugom, koja im je od samog povratka iz Amerike odbijala dati na uvid uplate.
-Isprva je sve bilo uredu, razgovarali smo o Zakladi, a onda se predsjednica Udruge Jasna Žužić počela sve rijeđe javljati kad bi je zvali sve dok mi nije kazala da moram službeno kao pravna osoba od Udruge zatražiti na uvidu same uplate - govori Atanasovska.
Na pitanje tajniku Udruge što je s novcem od kamata koje ubiru od tih sredstava koja su i dalje na računu, Kapetanović odgovara:
- Samo smo u ovoj godini donirali 100.000 kuna kao pomoć oboljeloj djeci, te sve imamo potkrepljeno potrebnim dokumentima.
Potvrdio nam je da su 84 tisuće kuna uplatili na račun Atanasovske, nakon što je već bila u Americi, no tvrde kako im ona nikad nije predočila račune te koliko je tog novca potrošila. Sjedimo s Atanasovskom u zagrebačkom stanu, a iz plave fascikle vadi račune, ne zna, kaže, ukupan iznos. Radi se o računima iz kantine, ljekarne, trgovine, onih od smještaja, telefona, ne znaju kažu ukupan iznos, no tvrde da su svih 84 tisuće kuna potrošili u tih mjesec i pol dana. Smještaj za koji nam je Atanasovska pokazala račune odnosio se na onaj u Ronald McDonald Houseu, kući u kojoj se soba po noći plaća tek 15 dolara, a namjenjena je roditeljima čija djeca borave u bolnici.
- Nismo odmah dobili pravo na boravak u toj kući, spavali smo kod njih 30-tak noći, to je bilo nekih 450 dolara, ali smo potrošili i na taxi, a za to nismo uzeli račune, znate kako je s njima, može biti da neke račune nismo ni uzeli - dodaje Ivica Šitum. Atanasovska objašnjava da je kupila za malenu neku igračku, odjeću, no iz uvida u gomilu tih računa teško je utvrditi na što je sve novac utrošen. Tvrde da nije istina da Udruzi nisu htjeli dati te račune na uvide, nego da ih nitko nikad nije tražio.
- Baš zato ih i čuvam da ne bi netko rekao da sam potrošila taj novac na ne znam što - kaže Atanasovska.
Budući da je Udruga uplatila avans za liječenje u bolnici u Americi u iznosu od 3,3 milijuna kuna, zanimalo nas je jesu li dobili račun iz bolnice koliko je tog novca utrošeno i za što. “Ne račun iz bolnice nismo nikada dobili, pokušali smo preko Ministarstva zdravlja doći do računa iz bolnice, ali izvjestili su nas da to nije moguće jer se majka usprotivila da se račun da Ministarstvu”, tvrdi tajnik Kapetanović. Njegove riječi potvrđuje I prepiska mailom između Ministarstva i bolnice do koje smo došli, a iz koje se vidi da je odgovorna osoba iz Ministarstva zatražila 7. studenog 2013. godine račun troškova liječenja malene. Odgovor iz američke bolnice dobila je dan kasnije, a u njemu se navodi: “Žao mi je, ali nas je gospođa Atanasovska zatražila da vam ne pošaljemo zatražene račune. Molim Vas da se obratite njoj za bilo kakve druge informacije”. Atanasovska nam je na naš zahtjev predočila dokument koji je naknadno dobila iz bolnice, a za koji sama priznaje da nije račun već specifikacija svih troškova liječenja. Iz tog dokumenta vidljivo je, pak, da su ukupni troškovi liječenja iznosili ne 3,3 milijuna kuna, koliko je avansno bolnici uplatila Udruga, nego gotovo 8,5 milijuna kuna.
Kad je saznala da se Ministratvo zdravlja obratilo bolnici radi računa, Atanasovska se pismeno 12. ožujka 2014. obratila Ministarstvu financija.
"Nitko me do današnjeg dana nije tražio račun za Norino liječenje. Niti Udruga niti Ministarstvo financija. Svojevremeno su me kontaktirali iz bolnice CHOP da ih je račun tražilo Ministarstvo zdravlja, ali oni bez odobrenja roditelja račune ne daju na uvid nikome. Kontaktirala sam Ministarstvo zdravlja da pitam zašto iza mojih leđa traže račun za liječenje mog djeteta, pogotovo jer nisu institucija koja provodi nadzor, niti su oni to isto liječenje platili? Također sam i pisanim, i usmenim putem, tada rekla da me i oni i Udruga mogu direktno kontaktirati vezano za sve detalje liječenja mog djeteta i rado ću im dati sve informacije kojima raspolažem u bilo kojem trenutku. U jučerašnjem mailu iz bolnice dobila sa račun na iznos od 575.654,40 USD. Do tada ga NISAM imala (samo predračun po kojem je Udruga i izvršila plaćanje). Njezino liječenje je na kraju (zbog niza komplikacija) koštalo 1.498.595,69 USD, no bolnica nije tražila nikakvu nadoplatu i jedini iznos koji je bio uplaćen jest onaj prvotni od 575.654,40 USD. S njim je pokriveno sve", stoji u dopisu koji je Atanasovska poslala Ministarstvu financija. Roditelji objašnjavaju da je malena prema prvotnom planu trebala u bolnici provesti nekoliko dana te čekati primanje eksperimentalne terapije izvan bolnice, ali kad su stigili u Ameriku stanje joj se pogoršalo te je malena većinu vremena provela na intenzivnoj njezi: operirani su joj sinusi, primala je skupocijene tretmane za ojačavanje imuniteta, infuzije, stalno je snimana jer je praćen razvoj bolesti, pa su se troškovli liječenja zaparavo povećali za duplo.
Zakon o humanitarnoj pomoći do ovog slučaja nije regulirao tko polaže pravo na neutrošen novac, a prikupljen je u humanitarnoj akciji, pa je Vlada potaknuta ovim sukobom, odlučila promjeniti Zakon. Prije nekoliko dana uputila je u proceduru u konačni prijedlog prema kojem bi ubuduće “neutrošena financijska sredstva iz jedne humanitarne akcije mogla biti iskorištena isključivo za prvu slijedeću odobrenu humanitarnu akciju iste vrste, pojednostavljeno to znači da novac skupljen za liječenje jednog dijete može biti potrošen za liječenje drugog sa sličnim problemina. Upravo zbog nedorečenosti i neusklađenosti Zakona, što nije rijedak slučaj u Hrvatskoj, bačena je sjena sumnje na plemenitu humanitarnu akciju kojoj je cilj bio spasiti život djevojčice. Nora nažalost nije uspjela pobjediti bolest, a odnosi između Udruge i roditelja pretvorili su se u žestoki obračun kroz sudske tužbe, optužbe za malverzacije s novcem, međusobna prozivanja za kršenje zakona. Državne institucije su pak, pokazalo se proteklih mjeseci, prilično šlampavo primile rješevanja ovog slučaja. Osim što očito primjerice, niti jedna nadležna institucija nije do danas, službeno zatražila od bolnice račun, niti DORH niti poreznici se nisu pretrgnuli kako bi arbitrirali između dviju suprostavljanih strana. Ministratavu financija, recimo, do danas nije iz Državno odvjetništva odgovoreno što su poduzeli na temelju poreznog nadzora, a isti taj nadzor tek konstatira da su novci iz akcije trošeni, ali se nisu potrudili utvrditi je li riječ o opravdanim ili neopravdanim troškovima.
Na naš upit Državnom odvjetništvu što su poduzeli kad su krajem prosinca 2013. dobili rezultate poreznog nadzora, uputili su nas na Državno odvjtništvo u Slavonskom Brodu iz kojeg nam je odgovoreno: "Ministarstvo financija je provelo proračunski nadzor zakonitosti i namjenskog trošenja sradstava Udruge, u kojem su utvrđene određene nepravilnosti, koje nemaju obilježje kaznenog djela, izuzev jedne u kojoj je nađeno da bi se radilo o počinjenju kaznenog djela zlouporabe položaja ovlasti iz članka 291. Kaznenog zakona za iznos od 29.063,81 kune zbog kojeg je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podiglo optužnicu protiv 32-godišnjeg državljanina i 47-godišnje državljkanke. Ista je potvrđena dana 19. veljače 2015.", odgovorila nam je Mirela Šmiral, županijska državna odvjetnica. Pitali smo ih jesu li putem međunarodne pravne pomoći pokušali doći do računa iz bolnice, na što su nam odgovorili “da su tijekom izvida pribavili svu relevantnu dokumentraciju potrebnu za donošenje odluke, pa tako i račun i specifikacija troškova liječanja Nore Šitum u bolnici u SAD-u”.
"Ti podaci su nam proslijeđeni od Ministarstva financija", kažu u Županijskom državnom odvjetništvu. Postavlja se pitanje: zašto je onda uopće Ministarstvo zdravlja tražilo račun od bolnice ako ga, po svemu sudeći, ima druga državna institucija, i to ona ista ona koja je obavljala nadzor nad računima Udruge i Đane Atanasovske. Iako je Vrhovni sud dao mišljenje prema kojem neutrošeni novac prikupljen u humanitarnj akciji ne može biti predmet naslijeđivanja, a isto je odluku u prvom stupnju donio i Općinski sud, teško je predvijeti kome će u konačnici pripasti 4,1 milijun kuna. Dok u Udruzi tvrde kako će oni taj novac utroštiti na pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti, roditelji tim novcem, preko Zaklade koja nosi ime njihove kćeri, također kažu žele pomagati bolesnoj djeci. "Nema šanse da izgubimo spor, pa makar i na sudu za ljudska prava u Strasbourgu", uvjereni su roditelji malene Nore. Njihova Zaklada je krajem 2014. na računu imala nešto više od 79 tisuća kuna te da je u prošloj godini za plaću jednog zaposlenog potrošeno bruto 120 tisuća kuna (Atanasovka kaže da je ona bila zaposlena).Iako su isprva željeli graditi kuću za oboljele, danas su od toga odustali, čak razmišljaju i vratiti Gradu Zagrebu prostor koji su dobili na korištenje za Zakladu. "U rujnu ćemo ga vratiti, ne treba nam", kaže Atanasovska koja odavno ne vjeruje u dobre namjere Udruge, a oni, pak, nju krive da je optužbama dovela u pitanje rad svih humanitarnih udruga i budućih sličnih akcija.