Zagrebačka policija je u proteklih tjedan dana, u dva razdvojena slučaja, uhitila dvojicu muškaraca zbog sumnji da su na nepoznat način, a uz pomoć internetskoga bankarstva s računa nekoliko poznatih tvrtki preuzeli gotovo 600.000 kuna.
Željko M. uhićen je zbog sumnji da je 13. lipnja u dva navrata prebacio po 70.000 kuna s računa samoborske Imes mesne industrije najprija na račun treće osobe, a s toga računa na svoj. No istu stvar je ponovio i sa računom tvrtke Nacional d.o.o. iz Bjelovara, no tu je najprije prebacio 70.000, pa još 90.000 kuna.
Direktno na svoj račun
Samo dan kasnije uhićen je Nikola K. (50), dvojni državljanin Hrvatske i BiH, koji je gotovo indentično kao Željko M. prebacivao sredstva, no ne preko treće osobe već, direktno na svoj račun. Također koristeći internetsko bankarstvo Nikola K. je u dva navrata s računa tvrtke Optima farma prebacio najprije 100.000, pa zatim i 180.000 kuna. Policija zasada ova dva slučaja ne dovodi u vezu, no oni se još istražuju.
Je li u pitanju neki novi oblik kompjuterske prevare ili su se navedena dvojica osumnjičenika na neki način domogla šifri računa nekoliko tvrtki, još uvijek se utvrđuje.
Unatoč brojnim opasnostima koje vrebaju s Interneta, sve više ljudi i u nas se koristi internet bankarstvom odnosno svoje transakcije, plaćanja i prijenose obavlja putem računala. Sigurnost takvih sustava uglavnom varira od banke do banke, no ulažu se veliki napori u konstantnoj brorbi sa cyber-kriminalcima koji iz dana u dan smišljaju nove, naprednije tehnike krađe.
Kako do podataka
Više je načina na koji se netko može okoristiti vašim računom. Najjednostavniji je tzv. psihsing. Cyber-lopov vješto pisanim e-mailovima pokušat će žrtvu nagovoriti da mu pošalje svoje osobne podatke. Najčešće će stvar odraditi toliko pomno, da će poruka uistinu izlgedati i zvučati kao da vam ju je uputila banka. Od žrtve se tada traži da se logira sa svojim korisničkim podacima putem sajta koji u potpunosti izgleda kao bankin sustav za internet bankarstvo samo što to nije. Na taj način cyber-lopov dolazi do vaših podataka, a dalje je jednostavno.
Česte su i krađe identiteta gdje se netko domogne vaših podataka pa otvara transakcijske račune i vrši prijenose mimo vašeg znanja. Mnogi dulje vrijeme ne otkriju da su žrtve prevare, sve dok im na vrata ne pokucaju, primjerice, ovršitelji i zaplijene imovinu zbog kredita koji nisu podigli.
Najsofisticiraniji sustav prijevare su zlonamjerni softveri, odnosn virusi osmišljeni s ciljem da ukradu podatke i novac s računa korisnika internet bankarstva.
Najpoznatiji je SpyEye, softver modificiran pomoću koda koji zaobilazi napredne zaštitne sustave Internet bankarstva. Sustav toliko detaljno “upozna” svju žrtvu da kasnije imitira sve njezine navike, no transakcije i prijenose dosad je radio automatski, odnosno prebrzo, pa bi zaštitni sustavi “shvatili” da je riječ o virusu i blokirali bi izvršenje transakcije.
Novi Spy Eye
Novi SpyEye toliko je precizan da imitira žrtvu, tako da analizira koliko joj je prosječno vremena potrebno za obavljanje transakcije, a onda to oponaša. Na taj se način za djelo ne sazna dok već ne bude kasno.
Diskrecija je najvažniji oblik prevencije računalnog kriminala.
Ne otvarajte e-mailove sumnjivog sadržaja i nepoznatih pošiljatelja, jer mogu sadržavati zlonamjerne softvere namijenjene krađi identiteta.
Također, ne vjerujte e-mailovima ili telefonskim pozivima kojima se od vas pokušava ishoditi bilo kakva osobna informacija.
Svoje osobne i bankovne podatke nikome ne otkrivajte
Diskrecija je najvažniji oblik prevencije računalnog kriminala. Svoje podatke nemojte nikada i nikome otkrivati, niti ih ostavljati na dostupnim mjestima. Ne vjerujte e-mailovima ili telefonskim pozivima kojima se od vas pokušava ishoditi bilo kakva osobna informacija. Banke i institucije imaju svoje načine službene komunikacije i sasvim sigurno neće vaše osjetljive podatke tražiti mailom ili telefonom.