LAŽNA OVRHA

KAKO SU TINU JEDVAJU S BANKOVNOG RAČUNA OTELI POLA MILIJUNA KUNA Nogometašu je na konto sjela 'tvrtka predator' čiji je vlasnik beskućnik

Velika Gorica, 151114.
Zracna luka Zagreb.
Odlazak nogometasa hrvatske nogometne reprezentacije u Milano gdje sutra igraju kvalifikacijsku utakmicu za Euro 2016 protiv reprezentacije Italije.
Na fotografiji: Tin Jedvaj.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX

Tin Jedvaj (21), hrvatski nogometni reprezentativac koji trenutno igra za njemačkog prvoligaša Bayer iz Leverkusena, prije tri mjeseca bio je žrtva nepoznatih prevaranata koji su mu s računa u banci počistili pola milijuna kuna.

Njegov otac Zdenko Jedvaj odmah je sve prijavio policiji, a račun tvrtke na koji je novac otišao odmah je blokiran. No, policijska istraga je provjerom računa tvrtke koja je Jedvaju ovršila pola milijuna kuna otkrila da se ta ista “tvrtka predator” istodobno koristila za ovrhu još jedne tvrtke, iz Zagorja, kojoj su nepoznati prevaranti istoga dana kada i Jedvaju s računa skinuli gotovo dva milijuna kuna.

Istraga još traje kako bi se otkrilo tko je organizirao cijelu operaciju te jesu li Jedvaj i tvrtka iz Zagorja bili jedine žrtve prevaranata.

“Stvarno ne mogu o tome govoriti. Molim vas da me razumijete”, rekao nam je jučer u kratkom telefonskom razgovoru Zdenko Jedvaj, inače i sam poznati nogometaš u mirovini.

Početak istrage

Čitavu stvar, kako Jutarnji neslužbeno doznaje, policiji je prijavio upravo Jedvajev otac Zdenko nakon što je otkrio da je s računa njegova sina u Zagrebačkoj banci prvo 5. listopada prošle godine ovršeno 132.947 kuna, a zatim dan poslije, 6. listopada, još 370.185 kuna - ukupno 503.132 kune. Jedvaja je prema dokumentaciji ovršila sasvim nepoznata tvrtka Andatog usluge d.o.o. Riječ je o firmi koja je osnovana u rujnu 2015. pokraj Brdovca s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, a osnivači i direktori bili su mladi bračni par s područja Brdovca.

“Mi smo prošle godine poželjeli ugasiti tvrtku, no iz javnobilježničkog ureda su nam rekli kako bi bilo jednostavnije da je prodamo, što smo i učinili”, objasnio nam je osnivač tvrtke Andatoga, rekavši kako nije imao pojma da će tvrtka poslije poslužiti za ovako razrađenu prevaru.

Tvrtku, barem formalno, 21. rujna od spomenutoga bračnog para preuzima Čedo M. s područja Rijeke. Čedo M. postaje vlasnik i direktor, a temeljni kapital tvrtke se, barem prema sudskom registru, s 20.000 kuna povećava na čak 800.000 kuna.

U prevaru se krenulo početkom listopada, kada su na osnovi krivotvorene dokumentacije o dugovanju Tina Jedvaja prema njihovoj tvrtki prvo napravili krivotvoreno rješenje o ovrsi, a zatim od Fine zatražili i prisilnu naplatu. Tako je u dva navrata s Jedvajeva računa skinuto spomenutih pola milijuna kuna. Odmah nakon prijave Jedvajeva oca, policija i Ured za sprječavanje pranja novca krenuli su u istragu i blokadu računa kako bi spriječili da novac produlji dalje.

Ogorčeni na Finu

- S firmom Andatog nikada nismo poslovali. Užasno sam ogorčen. Radi se o spletu okolnosti zahvaljujući krivo postavljenom zakonu. Fina je poslala ovrhu bez provjere i s računa moje tvrtke uzeto je 1,9 milijuna kuna. Za transakciju sam doznao sljedeći dan u svom svakodnevnom bankarskom izvješću. Ljudi se trebaju zapitati tko im čuva novac. Dvoje ljudi je uhićeno. Svi odmahuju rukom. Kao nitko nije kriv, a meni je novac bezrazložno uzet. Novca nema nigdje - rekao je kratko za Jutarnji list direktor opljačkane zagorske tvrtke, koja se bavi prodajom ambalaže i repromaterijala za poljoprivredu.

Kako doznajemo, novcem koji je završio na računu Andatoga kupljena je veća količina zlata koje je, preko jedne ugledne zagrebačke zlatarnice kao posrednika, stiglo iz Ljubljane u Zagreb. Upravo je ta zlatarnica ukazala Uredu za sprječavanje pranja novca na sumnjive poteze i makinacije novcem i zlatom. Naručitelji zlata su, naime, duže vrijeme skupljali novac u zamjenu za zlato, što je bio dodatni okidač za uzbunu. Zlato je prevarantima trebalo poslužiti kao međufaza za čuvanje i pranje novca zarađenog preko lažnih ovrha.

Čedo M., direktor Andatoga, Riječanin je lošijeg imovinskog stanja koji je, najvjerojatnije za određenu svotu, igrao odvažnu milijunsku ulogu. Preuzeo je tvrtku registriranu kraj Brdovca te je na neki način, uz to što je i javni bilježnik napravio čudnovati propust bez provjere dokumentacije, uspio čak i na Trgovačkom sudu lažno povećati temeljni kapital tvrtke.

Čedo M. ulazio je u institucije u odijelu, njegovo su lice zabilježile sve nadzorne kamere, a prema informacijama mozak cijele ovršne operacije bio je njegov poznanik iz okolice Bakra koji je također uhićen i nalazi se u Remetincu. Policija traga za još dvojicom prevaranata iz tog lanca.

Kako se provodi lažna ovrha

1. Registriranje tvrtke

● Prvi korak kod lažnih ovrha je registriranje tvrtke predatora koja će poslije biti upotrijebljena za prijenos novca. Ili se osnuje nova tvrtka ili se, pak, od nekoga otkupi tvrtka. U tvrtku se kao direktor imenuje najčešće beskućnik bez imovine kako bi ta osoba poslije završila kao dežurni krivac.

2. Lažiranje dokumentacije

● Kada se napravi tvrtka, odlučujući korak je izrada lažne dokumentacije o potraživanjima te rješenja o ovrsi nad žrtvom, najčešće drugom tvrtkom. Ovaj korak se najčešće napravi uz pomoć krivotvorenih pečata javnobilježničkih ureda.

3. Prisilna naplata

● Uz pomoć takvog rješenja o ovrsi od Financijske agencije se zatraži prisilna naplata, što Fina u pravilu provodi. Usprkos kritikama na ovakav Ovršni zakon i praksu, poznati su slučajevi kad je Fina bez ikakvih provjera na račune tek registriranih tvrtki prebacivala desetke milijuna kuna.

4. Podizanje novca

● Premda se čini da je novac najteže ovršiti, najteže je zapravo s njim pobjeći. Kada novac sjedne na račun tvrtke-predatora, treba ga s njega dignuti. Najčešće to pravi organizatori rade putem bankomata ili ga prebacuju na druge tvrtke i slično, a kazneno odgovoran bude direktor beskućnik.

 

ELIPSO

Izdvajamo