Gordana Matejčić, 50-godišnja Riječanka, jedna od brojnih građana koji su podigli sporne kredite u austrijskim zadrugama i kojima prijeti ovrha i deložacija, u četvrtak je uspjela doći do Ureda predsjednika Republike Ive Josipovića, nakon čega su je saslušali i u Upravi kriminalističke policije, PNUSKOK-u.
Možda je to početak rješavanja problema koji se zove ilegalno plasirani austrijski krediti, komentirao je njezin odvjetnik Miroslav Vitaljić.
Gordana Matejčić i njezin suprug Damir kredit su digli 2009. u iznosu od 90 tisuća eura, na 15 godina. Kvartalna rata iznosila je 996 eura, a kamata u trenutku podizanja kredita bila je 7,88 posto. Ugovor su potpisali u Čakovcu kod javne bilježnice Jasenke Črnec, a njime je pod hipoteku stavljena nekretnina, obiteljska kući s okućnicom procijenjena na 270 tisuća eura.
- Evo ugovora - govori Gordana i iz debelog fascikla vadi komad papira u čijem zaglavlju dominira naziv zadruge: Raiffaisenbank Hatzendorf - Unterlamm.
- Zadruga se zove Raiffaisenbank, a pogledajte logotip, isti kao RBA banke. Mnogi su ljudi mislili da su kredit zapravo uzeli od RBA banke - tumači Gordana.
Po novac su, kao i većina, morali otići u Austriju jer im zadruga nije htjela isplatiti na račun.
Ništa nije sumnjivo
- Zgrada zadruge je vrlo lijepa, ništa se ne čini sumnjivim. S nama je išla i posrednica koja nas je vrbovala i kojoj smo morali isplatiti proviziju od 4400 eura, što je tamo učinjeno. Rate kredita dolazile su kvartalno, no počele su stizati s povećanim kamatama.
- Ako je rata iznosila, primjerice, sedam tisuća kuna, nakon tri mjeseca porasla je na 7700 kuna. Pa miruje, onda opet poludi. Išla je kamata na kamatu i ti su iznosi ubrzo postali neuhvatljivi.
Zbog dugova, u veljači 2012. blokirali su im sve račune: njezin, suprugov i sinov.
- Život nam se počeo raspadati. Zdravstveni problemi, stres, šećer, tlak, psorijaza, svađe i razmirice - opisuje Gordana.
Nakon prvog sloma uspjela se sabrati i odlučila krenuti u pravnu bitku.
- Zanimalo me kako to da državu ne zanima da ogromna količina gotovine odlazi u Austriju, a njezini građani postaju socijalni slučajevi. Nije sporno da mi kredit moramo vratiti, sporno je o kojem konačnom iznosu govorimo, kaže.
- Budući da smo pri dizanju kredita morali potpisati i bjanko zadužnice koje će vjerovnik upotrijebiti ako zapnemo s otplatom kredita, otišla sam u Finu. Na naplatu su otišle zadužnice u iznosu od dva i pol milijuna kuna. Ukratko, ode ti i kuća na bubanj i još si dužan do kraja života. Tada mi je postalo jasno da su krediti smišljeni tako da su neotplativi - tvrdi Gordana.
Opasne brojke
Angažirala je odvjetnika Miroslava Vitaljića.
- Nama je cilj dokazati ništetnost ugovora. To poništava blokadu i ovrhu, ne poništava i obvezu vraćanja novca - kaže odvjetnik Vitaljić.
- Koliko danas dugujemo? Boga pitaj, to se ne može pratiti. Takav samovoljni otplatni plan trebali bi vještačiti posebni stručnjaci koji su strahovito skupi - govori Gordana.
Njezin odvjetnik napominje opasnu brojku: austrijske zadruge plasirale su između 20 i 30 tisuća spornih kredita u Hrvatskoj. To je oko stotinjak tisuća dugovima okovanih, blokiranih, odnosno ovršenih građana.
Je li zadruga morala imati dozvolu HNB-a za poslovanje
- Ako netko hoće raditi na području druge države, mora se u njoj registrirati i dobiti dozvole za rad. Prema Zakonu o deviznom poslovanju, on može iznijeti novac iz zemlje u kojoj obavlja djelatnost, ali tek nakon što je platio poreze. HNB nam je pismeno odgovorio da spomenuta zadruga nema dozvolu za rad u Hrvatskoj, niti je to ikada zatražila. Dopustite da postavimo pitanje što je HNB radio sve ove godine, zašto su spavali - komentira odvjetnik Vitaljić.
S druge strane, nastavlja Vitaljić, odvjetnici austrijskih zadruga kao argument će vam postaviti sljedeće pitanje: je li trebala suglasnost Hrvatske narodne banke za davanje kredita u Austriji? Naravno da nije trebala!
- Međutim, ja kao odvjetnik korisnika kredita odgovaram: dogovori, pregovori, ovjere i potpisi obavljali su se na području Hrvatske i na temelju tih radnji plasirano je nekoliko desetaka tisuća kredita. Te radnje dokazuju da postoji obavljanje djelatnosti, a za djelatnost su se morali registrirati, otvoriti podružnicu i platiti poreze - pojašnjava Vitaljić.
Ako se cijela djelatnost, nastavlja odvjetnik, odvijala u Hrvatskoj, isplata kredita mogla je biti u Kuala Lumpuru, to ne mijenja na stvari.