Njemački državljanin Eberhard Georg Reishert (78) u ekstradicijskom je pritvoru dubrovačkog zatvora u koji je smješten otkad je prema tzv. crvenoj tjeralici INTERPOL-a SAD-a uhićen na međunarodnom graničnom prijelazu Zaton Doli, kad je iz smjera Neuma i BiH pokušao ući u Hrvatsku.
Uhićenje se dogodilo 2. rujna u 14.30 sati zbog osnovane sumnje da je Reishert bio dio izvrsno organizirane međunarodne grupe stručnjaka koja je ucjenjivala argentinsku vladu i tu južnoameričku zemlju oštetili za 220 milijuna US dolara!
Organizirana grupa
Konkretnije, sumnjiči se da se udružio u organiziranu grupu više osoba radi podmićivanja, krivotvorenja poslovnih knjiga i evidencije te za izbjegavanje kontrole, počinjenje prijevare, ali i zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela pranja novca i internetskih prijevara, zbog kojih mu prijeti maksimalno moguća kazna od 20 godina zatvora.
Kratko nakon uhićenja Reishert je doveden u sjedište PU dubrovačko-neretvanske, u Villu Palmu, a potom i sucu istrage koji mu je na temelju dostupne dokumentacije iz sustava MUP-a RH odredio ekstradicijski zatvor. O uhićenju su istodobno obaviještene centrala i američki odjel INTERPOL-a, što znači da u roku od 40 dana nadležna pravosudna instanca SAD-a mora dostaviti zamolbu za izručenje. Ako kojim slučajem, u što je doista teško povjerovati, dokument sa zahtjevom izostane, Reishert će biti pušten na slobodu.
Međutim, već sada mnogo toga upućuje na to da će dovitljivi Nijemac ponovno “preko velike bare”, u New York, gdje je još 12. prosinca 2011. godine US Southern Court District of New York raspisao uhidbeni nalog zbog počinjenja navedenih kaznenih djela.
Kontinuitet mita
Kako smo neslužbeno doznali, Reishert je bio zaposlenik i tehnički voditelj njemačke tvrtke Siemens Bussines Services GMBh Co OHG, što zapravo znači tzv. otvoreno trgovačko društvo kojem je sjedište u Münchenu. To je konzultantski odjel njemačkog gospodarskog multinacionalnog diva s filijalama širom svijeta. Prema podacima dostupnim medijima, u tom je odjelu radio na vrlo skupim megaprojektima. Jedan od takvih svakako je oko milijardu dolara vrijedan DNI-projekt zamjene zastarjelog sustava knjiženja osobnih identifikacijskih podataka koji se trebao umrežiti sa sustavom izdavanja argentinskih osobnih iskaznica.
U kolovozu 1994. godine argentinska vlada inicirala je realizaciju tog DNI-projekta koji je 1998. godine dodijeljen Siemens IS Servicesu. Dodjela posla bila je, ispostavilo se, rezultat mita dužnosnicima argentinske vlade u visini od čak 45 milijuna USD. Prijenosom novca iz financijskih institucija sa sjedištem u SAD-u Reishert je novac uplaćivao na inozemne račune dužnosnika. Navodno je to činio vrlo vješto jer su istražitelji teško spoznali da je riječ o nelegitimnim, odnosno koruptivnim uplatama. Ali, Argentina krajem 20. stoljeća zapada u financijske probleme i u svibnju 1999. suspendirala je projekt zbog nestalnosti lokalne ekonomije i države u cjelini te nadolazećih predsjedničkih izbora.
Neetični dokazi
Dvije godine kasnije, Argentina je u svibnju 2001. prekinula DNI-projekt, ali su Reishert i suradnici nastavili znalački i vrlo vješto podmićivati. Navodno je istragom utvrđeno da je u razdoblju od 2002. do 2007. Siemens na troškove podmićivanja novoizabrane argentinske vlade potrošio još 28 milijuna USD! Sve te makinacije rađene su da bi se preskupi projekt ponovno odobrio.
Istodobno, u New Yorku su Reishert i suradnici na temelju lažnih e-mailova protiv Argentine pokrenuli arbitražni spor i tužili je zbog 500 milijuna USD očekivanog prihoda zbog DNI-projekta od kojeg se odustalo. Tužba je bila neetični postupak garniran višestruko pogrešno prikazanim stanjem i nelegitimnim dokazima u arbitraži zbog odustajanja od projekta.
Na kraju je Argentina na ime obeštećenja Siemensu isplatila 220 milijuna USD! No, sud je nakon uložene žalbe, neslužbeno doznajemo, utvrdio da je tužba zbog dokazanog mita i korupcije bila neutemeljena. Nismo doznali više detalja o sudbini novca koji je, vjerojatno, vraćen Argentini, ali se može pretpostaviti da će američki pravosudni sustav tijekom sudskog postupka koji slijedi ići do kraja kako bi se utvrdila šteta koje su pretrpjeli platni i pravosudni sustav južnoameričke države poznate po financijskim krizama.