U središnjici stranke Dragutina Lesara sve je skromno, sivo, pomalo depresivno. Samo je brošura s izbornim programom u žarkim bojama. Optimistično izgledaju i rezultati recentnih istraživanja: Hrvatski laburisti - stranka rada u nepune dvije godine od osnivanja ne samo da se uspjela održati, nego je napravila pravi podvig. Od svih stranaka jedino ona - naravno, uz Kukuriku koaliciju i HDZ - prelazi izborni prag. U leđa joj gledaju iskustvom i parama mnogo bogatije stranke. Osnivač i predsjednik Hrvatskih laburista ima i osobnih razloga za zadovoljstvo. Njegova popularnost također raste. Nekadašnji sindikalni lider, koji je devedesetih vodio neke od najuspješnijih industrijskih akcija, pa je i danas uvijek spreman poduprijeti svaku inicijativu te vrste, ne može se, doduše, uspoređivati s rekordno omiljenim predsjednikom Josipovićem, ali je, po agenciji Ipsos Puls, odmah uz rame drugoplasiranom šefu opozicije Zoranu Milanoviću. Premda ne djeluje nimalo liderski, Lesar bi - ako i na izborima uspije potvrditi te rezultate - mogao postati pravi radnički tribun, vođa ojađenih hrvatskih trudbenika.
Kad smo dogovarali razgovor, izrazili ste sumnju da će Jutarnji list objaviti vaš intervju. Zašto?
- Izrazio sam iznenađenje pozivom. Zato što je naša stranka u dvadeset mjeseci, koliko postojimo, medijski praćena zaista minimalno.
Honorar za dosljednost
Postali ste nezaobilazni. Posljednja istraživanja pokazuju da ste se probili na treće mjesto s visokih više od šest posto podrške. Kako objašnjavate taj uspjeh?
- Sve dosad objavljene ankete pokazuju nam kontinuirani trend rasta. Pretpostavljam da su ljudi počeli honorirati dosljednost i jasnoću u stavovima te činjenicu da svoj rad temeljimo na stalnom kontaktu s građanima. To je naporno, ali zato se u tim razgovorima informiramo, čujemo različite ideje, brusimo stavove.
Mnogi će reći da su Hrvatski laburisti stranka jednog čovjeka. Nitko osim vas nije poznat u javnosti?
- Zato što se ostali politički dosad uglavnom nisu eksponirali, premda su u svojim profesijama ljudi velikog ugleda.
Što smatrate svojim glavnim izbornim adutom, osim da vam birači, kako kažete, počinju vjerovati?
- Zar je potreban jači adut? Imamo uvjerljivost, čvrstinu, dosljednost…
Dobro, ali što su vam udarne programske odrednice?
- Pet temeljnih vrijednosti našeg programa su rad, istina, znanje, poštenje i društvena pravednost.
To će više-manje reći sve stranke. Riječ je o nekakvim općim mjestima u izbornim programima. Po čemu se vi razlikujete?
- Istina, svi mogu govoriti o istini ili poštenju, ali odlučivat će vjerodostojnost. Naš se izborni program bitno razlikuje od onoga što nude ostale stranke. Programi Kukuriku koalicije i HDZ-a vrlo su slični. Ni jedan ni drugi ne dovode u pitanje neoliberalni sustav, ne izlaze iz okvira dosad u Hrvatskoj vođene politike. Suprotno njihovom stavu da se država ne smije miješati u tržište, mi smatramo da je to nužno kako bi se državnom intervencijom ispravile pogreške i nepravde što ih proizvode tržišni zakoni. Mislimo također da cijenu izlaska iz krize mora platiti financijski sektor, koji je krizu proizveo i u njoj se obogatio. Predlažemo oporezivanje aktive banaka, što je u Hrvatskoj posebno značajno i trebalo bi predstavljati djelomičnu kompenzaciju za svojedobno saniranje banaka novcem poreznih obveznika. Ideja je da se tako sakupljena sredstva, godišnje oko 800 milijuna kuna, usmjere isključivo u sanaciju mirovinskog fonda generacijske solidarnosti.
Floskula o populizmu
Mnogi će vam reći da će se oporezivanje banaka u konačnici prebaciti na građane i da se služite populističkom retorikom?
- To mogu reći samo zagovornici interesa kapitalista i ja ih razumijem. Njihovo je legitimno pravo da štite svoj interes, pa i floskulama o populizmu. Nisam ni očekivao da će pljeskati našem programu. Ali, ako sam ja populist, hoće li isto reći i za predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa, koji također kaže da Europa mora ozbiljno razmisliti o oporezivanju financijskih transakcija te da teret krize mora snositi i financijski sektor? U Europskoj Uniji to je legitimna tema, predmet ozbiljnih analiza i rasprava, a u Hrvatskoj pet, šest krupnih bankara, koji su faktički zavladali hrvatskom politikom, zašamarat će svaku takvu ideju.
Guverner Rohatinski svojedobno je oštro odbio vaš prijedlog o ukidanju devizne klauzule?
- Krajem prošle godine javno smo se obratili guverneru Rohatinskom upozoravajući da će devizna klauzula, posebno u švicarskom franku, napraviti strašan udar ne samo na standard građana nego i na veliki broj poduzetnika. Guverner je odgovorio ironično, bezobrazno i bahato. Ali nekoliko mjeseci kasnije sam je prozvao Vladu i Sabor da reagiraju, a ljetos je službeno pozvao i banke da prekinu s dodjeljivanjem kredita u švicarcima i tako je ta valuta nestala iz devizne klauzule. Slično se dogodilo i s ovrhama, na što smo upozorili još u ožujku, ali tek ljetos, kada je više od stotinu tisuća građana završilo u blokadi, Vlada je konačno predložila promjenu zakona. Takva me indolentnost strašno ljuti.
Čini mi se da je vaš program više sindikalni nego politički.
- Pa, mi smo laburisti, za boga miloga, nismo liberali. Što drugo od nas očekivati nego da su nam u žiži interesa oni koji žive od svoga rada.
Gdje biste pozicionirali svoju stranku u političkom spektru od ljevice do desnice?
- Ne pristajemo na takav razgovor. Jer u Hrvatskoj, nažalost, svaka debata lijevo- desno uvijek ima povijesno-ideološke konotacije i uvijek završi na ustašama i partizanima. U Europi se lijeve i desne stranke razlikuju po odnosu prema raspodjeli bruto društvenog proizvoda. Kad je riječ o distribuciji društvenog bogatstva i odnosu prema društvenoj pravednosti, onda smo mi, naravno, lijeva stranka. Bilo kakav drugi kriterij razvrstavanja na ljevicu i desnicu ne priznajemo.
A kad vas netko pita - Tito ili Tuđman - što odgovarate?
- Ništa. U takvim raspravama ne želim sudjelovati. Apsolutno me ne zanimaju.
S kim koalirati?
Ima mišljenja da uspon vaše stranke ide na štetu Kukuriku koalicije, da njima uzimate glasove?
- Neki analitičari posve suprotno tvrde da oni uzimaju naše glasove.
Ako uđete u Sabor s kim planirate surađivati, možda i koalirati?
- S HDZ-om, ali ni s jednom drugom strankom koja je činila dosadašnju vladajuću koaliciju ne postoji mogućnost apsolutno nikakve suradnje. Što se Kukuriku bloka tiče, ako takvih poziva bude, stavit ćemo na stol deset točaka naše pregovaračke platforme, pa ako to njima bude, neću reći prihvatljivo, nego ako to osjete kao svoje, možemo početi razgovore. Ali nećemo biti nesretni ostanemo li u opoziciji.
Smatrate li suradnju s Kukuriku koalicijom realnom opcijom?
- To ne ovisi o nama. Oni moraju odlučiti jesu li im naši zahtjevi prihvatljivi.
Očekujete prihvaćanje svih deset točaka vaše platforme?
- Da.
Ništa manje od toga?
- Ne.