Siniša Hajdaš Dončić ovog je tjedna bio najtraženiji ministar. Jadransko-jonska autocesta, projekt o kojem se priča više desetljeća, ponovno je aktualizirana na summitu njemačke kancelarke Angele Merkel s predsjednicima vlada država jugoistočne Europe koji se u Berlinu održao u četvrtak. Ovaj put javnost se fokusirala na dio trase autoceste koja ne bi prolazila kroz Hrvatsku, nego kroz Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ministar prometa Hajdaš Dončić u intervjuu za Nedjeljni Jutarnji govori da je ta trasa, koja prolazi kroz Popovo polje u BiH, samo jedna od deset do 15 koje će biti predložene u studiji predizvodljivosti ovog strateškog projekta. Ministar u intervjuu otkriva zašto je trasa kroz BiH isplativija od one kroz Hrvatsku, koji su interesi Hrvatske u ovom projektu te u kojoj su fazi monetizacija autocesta i Pelješki most.
Kako se odjednom ponovno aktualizirala tema o Jadransko-jonskoj autocesti? O tom projektu dugo se priča. Mogao bi biti završen tek za 20 do 30 godina. Je li to tema koju je nametnula Njemačka ili države u regiji, odnosno Hrvatska?
- Intezivnije se o tom projektu počelo razmišljati još 2000., kroz Jadransko-jonsku inicijativu, kada je i usvojena deklaracija koja potiče države članice na suradnju u različitim područjima, poput infrastrukturnih, energetskih, političkih... Tema autoceste veže se i na završetak javne rasprave o europskoj strategiji za jadransko-jonsko područje, kao što je to bilo, primjerice, za regiju oko Baltičkog mora i za Podunavlje. To je važno zato što se, osim međusobne suradnje, u svim budućim financijskim programima EU više boduju projekti koji su dio makroregionalne strategije. Dakle, projekti koji će dolaziti iz jadransko-jonskog područja imat će veću šansu za sufinanciranje. Jedan od ciljeva je i povezivanje tih područja - koja su izdvojena iz glavnih prometnih tokova i koja su ekonomski, energetski i infrastrukturno na nižem stupnju - s ostatkom Europe. Hrvatska je tu prepoznata kao regionalni lider u pogledu pružanja pomoći zemljama koje žele biti članice EU, poput Crne Gore i Albanije, ali i Srbije, koja je također članica Jadransko-jonske inicijative. Naime, političko povezivanje uvijek uje spješnije ako su države povezane prometno, energetski, ekonomski...
Zašto je Hrvatskoj važan taj projekt, a kakvu korist od toga imaju Njemačka i EU?
- Interes EU je da se njene države članice povezuju prometnim koridorima sa zemljama koje pretendiraju biti članice. Ni kroz Crnu Goru ni kroz Albaniju ne postoji nijedan strateški važan koridor pa je bitno da te dvije države budu povezane krakom autoceste i da kroz njih prolaze robni koridori. Primjerice, željeznički koridor od Rijeke do Botova jest strateški i može se sufinancirati iz fondova EU do 85 posto. Interes Hrvatske u tom projektu je što će se dio transporta slijevati preko naših autocesta. Znamo da su naše autoceste, posebice u Dalmaciji, zbog malog broja prosječnog dnevnog prometa nesiplative. Na ovaj bi se način povećao promet. Treba reći da govorimo o periodu od 2030. jer treba prvo napraviti sve potrebne studije i odrediti trasu. Godina 2050. spominje se jer do tog se roka mogu sufinancirati takvi projekti.
Tu svoj interes mogu imati i njemačke građevinske tvrtke?
- Tu mora biti raspisan javni natječaj, a naravno da se onda mogu javiti i njemačke tvrtke. Osim geopolitičkog preslagivanja koje se u Europi događa svakih 15-ak godina, tu uvijek postoji i njemački, francuski ili talijanski utjecaj na mediteranske zemlje. Osim geostrateškog interesa, uvijek postoji i ekonomski interes.
Ideja je da jedan dio autoceste zaobiđe dubrovačko primorje. Zašto je i kako donesena ta odluka? Je li to nešto što je Hrvatska predložila?
- Još ne postoji nikakva odluka. Možemo govoriti o ideji koja sada postoji i budućnosti. Ideja da autocesta prolazi kroz Popovo polje postoji još od 80-ih godina. Budućnost ovisi o studijama predizvodljivosti i izvodljivosti, u kojima će se valorizirati koja je trasa optimalna i najjeftinija. Napominjem da je ova trasa koja prolazi kroz BiH sedam puta jeftinija od trase koja bi prolazila kroz Hrvatsku jer je riječ o ravničarskom dijelu zemlje, dok bi se u Hrvatskoj morali graditi tuneli i vijadukti. Više od 70 posto te trase bili bi vijadukti i tuneli. To je mišljenje građevinske struke. Također, interes svakog grada je da miče autocestu što dalje kako bi imao prostor za razvoj, ali i kako bi ekološki zaštitio svoj prostor, pa tako i Dubrovnika. Treba napomenuti i to da bi pristupna cesta od Dubrovnika do autoceste bila kraća nego što je sada spojnica od Dugopolja do Splita ili od Zadra do autoceste. Potpuno je bespredmetno sada govoriti o trasi, jer će u studiji predizvodljivosti biti predloženo 10 do 15 trasa. Nakon toga će se izbor suziti na dvije i u studiji izvodljivosti konačno ćemo znati koja bi bila najbolja. Dakle, sigurno ćemo u studiji predizvodljivosti imati i jednu i drugu trasu o kojoj se sada u javnosti raspravlja, a konačan odgovor ovisit će o troškovima gradnje, utjecaju na okoliš i mnogim drugim parametrima. Meni je žao što se to doživljava emotivno. To će biti stvar racionalne odluke. Infrastruktura je stvar strateškog planiranja, a ne emocionalna odluka. Mogu pohvaliti Dubravku Šuicu koja se informirala i shvatila da bi autocesta kroz Hrvatsku bila neisplativa. Svatko tko logično razmišlja shvaća da je bolje da je autocesta dalje od Dubrovnika. A kada BiH uđe u EU, neće biti više ni granica.
Je li Hrvatska dogovorila s BiH da autocesta prolazi kroz njezin teritorij, a da ona zauzvrat ne problematizira gradnju Pelješkog mosta?
- Ne. To su dva odvojena projekta. Za Pelješki most imat ćemo uskoro riješenu svu dokumentaciju za natječaj. Studija predizvodljivosti je gotova, a do početka iduće godine bit će gotova i studija izvodljivosti. Time ćemo zatvoriti priču oko dokumentacije i s projektom ćemo moći aplicirati za fondove EU. Hrvatska će također početkom iduće godine usvojiti operativni program i tada se stvaraju preduvjeti da Europska komisija može odlučiti u kojem će iznosu sufinancirati Pelješki most.
U medijima su se pojavile informacije da su sufinanciranje Pelješkog mosta i trasa autoceste kroz BiH dvije povezane priče, odnosno da će Hrvatska imati više šanse za pomoć EU oko gradnje Pelješkog mosta ako pristane na trasu Jadransko-jonske autoceste kroz BiH?
- To nema veze jedno s drugim. Autoceste nisu politička tema i žao mi je što se infrastrukturni projekti u Hrvatskoj vežu isključivo uz politiku.
(...)