Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića, u srijedu navečer na sjednici Predsjedništva Udruge gradova ponovno je izabran za predsjednika tog tijela. Ovo mu je drugi mandat, a za njegove potpredsjednike izabrani su Dubravko Bilić, SDP-ov gradonačelnik Ludbrega, te IDS-ovac Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina.
Novo vodstvo službeno je potvrđeno u petak na sjednici Skupštine Udruge gradova koja se održava u Vodicama u sklopu tradicionalnog Susreta gradonačelnika i poduzetnika. Izmjena više u tom trenutku nije moglo biti jer su sve kandidature morale biti predane 48 sati prije Skupštine.
Zamjerke
No, izbor Turka, koji je bio jedini kandidat za predsjednika, nije prošao bez zamjerki, a sumnju na njegovu kandidaturu bacila je činjenica da je samo desetak dana prije Skupštine, 14. studenoga, sazvao izvanrednu Skupštinu na kojoj su naprasno izmijenjene neke od odredbi Statuta Udruge gradova. Kako kažu neki od članova te Udruge, te izmjene omogućile su mu da ponovno uđe u Predsjedništvo kako bi mogao postati i kandidat za predsjednika Udruge s obzirom da se on bira iz redova Predsjedništva. Zanimljivo je da su u kuloarima ove statutarne izmjene odmah prozvane “lex Turk”.
O čemu je točno riječ? Izbori za članove Predsjedništva raspisani su 11. listopada, a svaka županija, prema članku 29 Statuta bira dva člana Predsjedništva. Prema Statutu koji je u tom trenutku još bio važeći, jednog člana po automatizmu daje grad koji je središte županije ili grad s najvećim brojem stanovnika ako grad sjedište nije član udruge. Drugog člana biraju ostali gradovi, s tim da onaj grad koji ide po automatizmu, kako tumače upućeniji, nema pravo glasa o drugom članu.
Kako Zagrebačka županija ima devet gradova koji su svi članovi Udruge, a riječ je o Velikoj Gorici, Zaprešiću, Samoboru, Jastrebarskom, Svetom Ivanu Zelini, Vrbovcu, Ivanić Gradu, Svetoj Nedelji i Dugom Selu, prema Statutu jednog člana daje Velika Gorica kao najveći grad, ali ona ne sudjeluje u izboru drugog člana. No, prema izmjeni Statuta od 14. studenoga, kako tumače upućeniji, sada i Velika Gorica odlučuje o izboru drugog člana Predsjedništva, a to je bilo dovoljno da Turk dobije dovoljan broj glasova za ulazak u Predsjedništvo. Turk je, doznajemo, prijavio potporu - Zaprešića, Svete Nedelje, Ivanić Grada, Zeline te sporne Velike Gorice, dok je njegov protukandidat, SDP-ov Zvonimir Novosel, imao potporu četiri grada za kandidaturu - Vrbovca, Dugog Sela, Samobora i Jastrebarskog.
Spomenimo i da se situacija u županiji izmijenila u odnosu na prije četiri godine kada je Turk prvi put izabran za šefa Udruge gradova. Tada je HDZ imao šest svojih gradonačelnika, a SDP u koaliciji s HSS-om tri, pa je bilo logično da u Predsjedništvo uđu oba kandidata HDZ-a - Dražen Barišić iz V. Gorice i Turk koji je potom postao predsjednik Udruge. No, ovaj put HDZ ima tri grada, koliko ih ima i SDP s HSS-om, dok jedan grad ima HNS, a dva su nezavisna uz potporu HNS-a.
Osigurač
Neki od članova Skupštine kažu da bi Turk možda prošao u Predsjedništvo i bez ove izmjene Statuta, ali, ističu, da se htio osigurati. Oko potpore V. Gorice Turku, kažu naši izvori, reagirao je SDP-ovac Novosel uz obrazloženje da njihov glas po Statutu nije valjan, a navodno je izjavio da će tumačenje odredbi Statuta zatražiti na Skupštini 24. studenoga. Nakon toga, govore neki od članova Udruge, Turk je sazvao izvanrednu Skupštinu 14. 11. i promijenio Statut kako bi glas iz V. Gorice bio važeći za njegovu kandidaturu. Tom prilikom je, doznajemo, i Novosel predložio neke izmjene, ali su one odbijene, a prihvaćen je Turkov prijedlog. U međuvremenu je Novosel odustao od kandidature.
Sam Željko Turk odbija bilo kakvu mogućnost da je Statut prilagođavao sebi.
- Apsolutno ne! Obavljene su dvije izmjene, a njima smo samo potvrdili način glasovanja koji se provodio svih ovih godina. Izmjenama smo htjeli samo otkloniti određene nejasnoće i nepreciznosti jer su se neke odredbe mogle dvojako tumačiti - kazao je Turk koji je komentirao i svoj ponovni izbor na čelo Udruge.
- To je poruka da je politika koju smo vodili u protekle četiri godine bila dobra. Uvažavali smo regije i stranačke preferencije i bili na tragu zajedništva - kazao je Turk o izboru na kojem je dobio 31 glas. Naime, od 41 člana Predsjedništva, 35 ih je pristupilo glasovanju, a četiri su bila suzdržana.