Aladrović: ‘Tko je pogriješio, Komora ili Ministarstvo? Mi stojimo iza nalaza, sve šaljemo DORH-u‘

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi.

- Moramo pogledati kontekst situacije, kada govorimo o cijelom sustavu. Imali smo česte izmjene zakona koji su doveli do različitih postupanja u samom sustavu. Svjedoci smo nedostatka kapaciteta, a i nalazimo se u visokom riziku od siromaštva i to su sve izazovi sustava - kazao je Aladrović na početku predstavljanja akcijskog plana.

Detektirao je glavne probleme sustava te ih nabrojao.

- Neujednačeno postupanje, nejednakost naknade i neravnomjerna dostupnost mogućnosti dobivanja usluga sustava. 260.000 građana koristi naknade u sustavu socijalne skrbi, a trenutna organizacija centara za socijalnu skrb je takva da postoje 82 centra i 56 podružnica tih centara - kazao je ministar.

- U kratkom roku smo se odlučili na zapošljavanje 200 novih stručnih radnika u sustav socijalne skrbi. Više od 500 stručnjaka je potrebno kako bi zanovili sustav u cijelom obujmu i nakon zapošljavanja ovih 200 nastavit ćemo s kontinuiranim popunjavanjem sustava stručnjacima iz domene socijalne skrbi. Ovo je kratkoročan korak koji planiramo realizirati u najduže tri mjeseca - kazao je Aladrović.

- Donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi je druga aktivnost. Radna skupina je završila svoj dio i brzo će biti upućen u javno savjetovanje. Planiramo veliku razinu poboljšanja kroz zakon, a vidjet ćemo što se kroz njega planira mijenjati. Treća aktivnost je osnivanje Akademije. Postoji izazov cjeloživotnog učenja svih djelatnika koji rade u sustavu i to ćemo napraviti, osnažiti njihove kompetencije te razvijati kvalitetan sustav s djelatnicima koji rade na vlastitim kompetencijama.

Kazao je i kako je najbitnije praćenje rezultata te da u samu fazu praćenja žele uključiti što više sudionika.

- Osnovat ćemo i Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana jer imamo situacija u kojima imamo predstavke građana. Sustav kako je poslužen ima isključivo institucionalni uvid u predstavke. Želimo dopustiti i stručnjacima koji se bave socijalnim radom i drugim djelatnostima vezanima za sustav i na taj način nadzor postupanja prepustiti stručnjacima i građanima koji nisu dio sustava - kazao je Aladrović.

Povećanje broja inspekcija

- Posljednji element su inspekcijski i upravni nadzor. Tu smo učinili nekoliko koraka osnaživanjem sustava nadzora, povećavajući broj ljudi. Prošle godine smo imali 350 inspekcijski nadzora i upravnih, očekujemo da ćemo ove godine imati više od 1000 inspekcijskih nadzora - kazao je Aladrović.

- Što se tiče pravodobnog i ujednačenog postupanja, aktivnosti koje želimo provesti većim dijelom su vezane za Zakon o socijalnoj skrbi, ali i aktivnosti za koje nam ne treba promjena zakonske regulative, a govorimo o osnivanju Obiteljskog centra. Obiteljske centre dakle izdvajamo iz Centra za socijalnu skrb i to će biti mjesto gdje se osnažuju roditeljske kompetencije. Smatramo da treba odvojiti kontrolnu od preventivne uloge te ćemo predvidjeti u zakonu i ustroj Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu koji će imati područne službe i urede u županijama i jedinicama lokalne samouprave gdje je to potrebno - kazao je Aladrović.

Ministar je kazao i da se mijenja zaštita djece te da će se raditi s Ministarstvom pravosuđa na ubrzavanju postupaka.

Aladrović je najavio i novi cjenik socijalnih usluga koji bi na snagu trebao stupiti od 2023. godine.

- Imamo 15 aktivnosti koje smo naveli, a prvi efekt je osnivanje Vijeća za praćenje socijalnih politika. U četvrtak na sjednici Vlade, prijedlog našeg Ministarstva će biti prijedlog o osnivanju Vijeća. U Vijeću će biti sva tijela koja su uključena u sustav socijalne skrbi. Želimo inkluzivno tijelo koje će raspravljati o razvoju socijalnih politika - kazao je Aladrović.

Ministar Aladrović je najavio i izmjenu Zakona o udomiteljstvu kako bi se povećao broj udomitelja. Kazao je da je srednjoročni cilj povećanje udomitelja od 10 posto, što bi posredno dovelo do povećanja broja djece u udomiteljskim obiteljima. Najavio je i povećanje naknada za udomitelje.

Osnivanje obiteljskih odjela

Ministar Malenica kazao je da je cilj osnovati 15 obiteljskih odjela na Općinskim sudovima koji se nalaze u sjedištima županijskih sudova.

- Danas imamo odjele za mladež i po tom principu radimo dodatnu specijalizaciju, osnivamo obiteljske odjele. Cilj nam je kroz izmjene zakona osnivati te odjele. Cilj je da se suci specijaliziraju za tu vrstu predmeta. U suradnji s Pravosudnom akademijom bi razvili program izobrazbe kako bi se suci senzibilizirali za područje obiteljskog prava. Tu idemo i u smjeru licenciranja da se suci licenciraju na 5 godina kao što su licencirani suci na odjelima za mladež. Smatramo da je bitno zaposliti suradnike koji bi bili pomoć sucima kod predmeta, to su psiholozi i pedagozi kako bi se osigurala veća zaštita djece u svim predmetima. To sve će osigurati veću zaštitu u postupcima i doprinijeti kvalitetnijem sudovanja na području obiteljskog prava - kazao je Malenica.

- Druga aktivnost Ministarstva pravosuđa i uprave odnosi se na očevidnik prekršajnih kaznenih djela iz područja obiteljskog nasilja te izrečene mjere vezano za obiteljsko nasilje. U njemu će biti evidentirani svi prekršajni postupci u odnosu na obiteljsko nasilje. Započeli smo razgovore i aktivnosti u smislu kreiranja očevidnika - kazao je te dodao da je cilj i da se u njemu evidentiraju sudske odluke u prekršajnim postupcima.

Predsjednici Općinskih sudova će biti zaduženi za implementaciju očevidnika, kazao je Malenica.

Ministru Aladroviću postavljeno je pitanje kako će privući ljude da dođu raditi u sustav socijalne skrbi s obzirom na incidente koji su se događali u posljednje vrijeme.

- Takvim diskursom neću privući. Ljudi koji se odlučili sudjelovati u sustavu su svjesni svih mana, benefita i nedostatka ovog posla. Otkad se dogodila tragedija u Novoj Gradišci apeliramo na smirivanje negativnih emocija i nismo zadovoljni i ne možemo ne izraziti brigu i zabrinutost za sustav kad se ovakvi događaji događaju. Apeliram na sve da se suzdrže od bilo kakvih nepodobnih činova jer napad neće pridonijeti rješavanju problema. Privući ćemo ljude poboljšanjem njihovih osobnih uvjeta, kadrovskih kapaciteta i nuđenjem cjeloživotnog obrazovanja. Siguran sam da ćemo naći 200 novih stručnih kadrova - kazao je ministar.

Aladrović se osvrnuo i na ulaganje 5 i pol milijardi kuna u sustav.

- 350 milijuna kuna je za povećanje rashoda vezano za naknade, mijenjanje Zakona, 60 milijuna kuna bit će dodatna investicija vezano za Zakon o udomiteljstvu. Ovo je zapravo više od 5 i pol milijardi kuna u idućih sedam i pol godina - kazao je.

Na pitanje o povećanju broja udomitelja, ministar je ponovio da će njihov broj biti povećan za 10 posto dok će se o naknadama za udomitelje razgovarati unutar radne skupine.

- Povećat ćemo naknade, rekao bih značajno više od 10 posto - kazao je.

Ministar je kazao i da se broj posvojenja planira povećati boljom međuresornom suradnjom. Objasnio je i što znači osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu.

- Osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu dobit ćemo sustav koji će imati kvalitetnije složene procese i postupanje u slučajevima. Zbog fragmentiranosti sustava imamo situacija u kojima su postupanja Centara za socijalnu skrb u istim slučajevima različita. Očekujemo da ćemo time imati najbolje benefite. Ovo su dobre početne postavke da bi se ujednačila postupanja i da bi se postupanja kao što smo imali u tragičnom slučaju izbjegla - kazao je.

Ministar je govorio i o smanjenju broja korisnika u sustavu socijalne skrbi.

- Povećanjem broja djece u udomiteljskim obiteljima ćemo omogućiti sustavu smanjenje broja djece u domovima. Isti proces deinstitucionalizacije koji je manje spomenut vodi prema tome da ustanove koje se bave brigom za djecu da idu u individualne planove deinstitucionalizacije će dovesti do toga da se broj djece u ustanovama konstantno smanjuje - kazao je ministar.

'Neke rizike ne možemo svesti na nulu'

Na pitanje da su mjere iz Akcijskog plana provedene bi li se izbjegao slučaj Nove Gradiške, Aladrović je kazao da je to jako teško pitanje.

- Ažurnim radom i preslagivanjem sustava možemo minimizirati rizike od ovakvih događaja. Da li ih možemo svesti na nulu, osobno nisam siguran. Postoji određen dio što je izvan utjecaja svih institucija i djelatnika u institucijama i neke rizike ne možemo svesti na nulu - kazao je.

Na pitanje u kojem vremenskom okviru planiraju napraviti izmjene, ministar je kazao da se kratkoročne stvari planiraju riješiti do kraja godine, a krajnji rok za srednjoročne aktivnosti je kraj 2022. godine.

- Neke od srednjoročnih aktivnosti su dugoročne i kontinuirane. Neće se jednim ispunjenjem pojedine aktivnosti završiti. Imamo pojedine aktivnosti koje će trajati dugi period, a prema ispunjenju svih aktivnosti krećemo odmah - kazao je Aladrović.

- Psihološke komore isporučiti Županijskom državnom odvjetništvu i vidjeti postoje li elementi odgovornosti. Upravni nadzor je utvrdio pogreške u radu centra, reagirali smo, smatrali smo da su ti nedostaci dovoljni za kadrovski izmjene na čelu centra i učinili smo sve što smo smatrali da je nužno kako bi centar funkcionirao. Imamo nalaz Komora koje ne dovode u pitanje rad djelatnika. Za daljnje postupke ne postoji neko sedmo tijelo koje će utvrđivati daljnje postupke. Sve nalaze ćemo proučiti i isporučiti Županijskom državnom odvjetništvu - kazao je Aladroviću komentirajući nalaz u slučaju Nove Gradiške.

Ministar Malenica je također komentirao slučaj iz Nove Gradiške i slučaj oca koji je imao 23 postupka prije smrti djevojčice.

- Ovdje je bitan Očevidnik kaznenih djela gdje bi kroz njega svim sudovima omogućili da imaju podatke o postupcima koji se vode. Očevidnik će imati i Centri za socijalnu skrb - kazao je.

Kvalitetni zakonodavni okvir trebao bi spriječiti slučajeve poput onog u Đakovu, objasnio je ministar koji je govorio i o nadzorima inspekcije vezano za slučaj iz Nove Gradiške.

- Komorama su spuštene ovlasti, mi u sam sadržaj tih stručnih nadzora ne ulazimo. Ono što je dio Ministarstva je da je Upravni nadzor utvrdio određene nedostatke. Na koji način pomiriti ta dva nalaza? Zakonska mogućnost za to ne postoji, no mi možemo sve nadzore koje imamo, a to su tri, isporučiti DORH-i i vidjeti ima li elemenata kaznene odgovornosti. Mi smo reagirali vrlo brzo - kazao je ministar.

- Smatramo da je to sve bilo dovoljan razlog za smjenu ravnatelja. S druge strane imamo nalaze Komora koji ne dovode u sumnju postupke svojih djelatnika. Što se nas tiče mi ćemo sve nalaze isporučiti Županijskom državnom odvjetništu - kazao je.

Na pitanje što je konkretno nadzor Ministarstva utvrdilo kao propuste u slučaju Nove Gradiške, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić je kazala da dijete nije trebalo biti vraćeno u obitelj te da je smješteno vrlo rano u udomiteljsku obitelj.

- Rizici su postojali na strani roditelja, ali su postojala i određena poboljšanja - kazala je.

Na pitanje tko je donio odluku da se dijete vrati u biološku obitelji i je li pristrano da Komora radi inspekciju nad socijalnim radnicima i ne nalazi propust, Barilić je kazala da to ne može komentirati u smislu stručnog nalaza Komore.

- Što se tiče pojedinačnih odgovornosti sve će biti proslijeđeno Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu koji će dalje odlučivati o pokretanju kaznenog postupka - kazala je.

Aladrović je kazao kako kao Ministarstvo stoje iza nalaza upravnog nadzora.

- Tko je pogriješio ako gledamo iz konteksta Komore i Ministarstva? Ne mogu to komentirati... - kazao je.

Aladroviću je postavljeno pitanje kako je Ministarstvo tako brzo donijelo odluku, dok je Komorama trebalo puno više vremena za nalaze.

- Što se tiče Komora, jedna od djelatnica je bila u samoizolaciji, no mi nismo brzopleto donijeli odluku, već brzo i efikasno. Upravni nadzor je odradio posao prioritetno - kazao je.

Barilić je kazala i kako je prema važećim propisima postojala mogućnost da djevojčica iz Nove Gradiške bude ostavljena u udomiteljskoj obitelji.