Gotovo 600.000 Hrvata ili, preciznije, njih 575.000 prošle godine nije bilo u stanju plaćati račune. Štoviše, nisu si mogli osigurati ni grijanje tijekom zime, niti priuštiti odlazak na barem jednotjedni odmor.
Alarmantni su to podaci Eurostata, koji je analizirao stanje siromaštva u članicama EU. Prema tim nalazima, 13,8 posto hrvatskoga stanovništva lani je ulazilo u kategoriju “ozbiljno materijalno uskraćenih”. Oni su, pojednostavljeno rečeno, bili - krajnje siromašni.
To je gotovo dvostruko više od broja građana u blokadi, kojih je, prema podacima Fine, krajem prošle godine bilo nešto manje od 322.000. Njihov je broj nastavio rasti i u ovoj godini, pa ih je krajem ožujka bilo više od 328.000.
Uz to, siromaštvo, očito, nije vezano ni samo uz nezaposlenost. Nezaposlenih je sada, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 248.000, a krajem prošle godine bilo ih je oko 285.000.
S druge strane, brojka od oko 600.000 stvarno siromašnih ipak je manja od broja ljudi koji se subjektivno smatraju siromašnima ili od, primjerice, podataka o riziku od siromaštva.
Sa sličnim problemom potpunog siromaštva lani se suočavalo, pokazuju podaci eurostatističara, više od 41 milijun stanovnika EU, što predstavlja 8,2 posto njezina stanovništva. Pomalo iznenađujuće, najviše siromašnih, onih koji si ne mogu priuštiti ni najosnovnije, bilo je u Italiji, gotovo sedam milijuna. Ipak, broj siromašnih i u EU i u Hrvatskoj, kako pokazuju nalazi eurostatistike, posljednjih se godina smanjuje. Vrh siromaštva i Hrvatska i Unija dosegnule su 2012.,a pad se ponajviše može objasniti oporavkom od najteže krize nakon Drugog svjetskog rata. Realno je očekivati, ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, da će se trend polaganog smanjenja broja siromašnih nastaviti. Ipak, od svega toga, kaže, ne treba očekivati čuda.