Prošla će ‘zdravstvena‘ godina u Hrvatskoj biti zabilježena po neslavnom rekordu broja zaraženih hripavcem. Sve je iznenadila ta gotovo zaboravljena zarazna bolest koja se vratila na velika vrata. S čak 4151 zaraženih završena je prošla a i ova je godina krenula istim smjerom pa je već u prvih pet dana 2024. zabilježeno još dodatnih tristotinjak oboljelih od ‘magarećeg kašlja‘!
Gotovo je nezamislivo da se Hrvatska po broj slučajeva hripavca u jednoj godini približila vremenima prije cijepljenja. Naime, do pojave cjepiva, davne 1959., godišnje je obolijevalo više od 8000 osoba.
No, cjepivo je tu brojku svelo na samo četrdesetak slučajeva godišnje da bi šezdesetak godina kasnije put hripavcu otvorila sve lošija procijepljenost djece u Hrvatskoj. Prije cjepiva od hripavca se i umiralo pa je tako 1955. od te zarazne bolesti umrlo više od 40 pacijenta govore podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Srećom lani od hripavca nije bilo umrlih, ali brojke zaraženih upozorenje su da s obaveznim cijepljenjem u posljednje vrijeme nešto nije kako treba odnosno razina potrebna za primjerenu zaštitu očito je previše opala nakon priča o ‘opasnostima cjepiva‘ koja je dosegla vrhunac tijekom pandemije covida-19.
Nastavi li se trend izbjegavanja obaveznog cijepljenja protiv zaraznih bolesti ne samo hripavac već i primjerice ospice, zaušnjaci ili rubeola također mogli poprimiti alarmantne razmjere. Naime, tek procijepljenost veća od 90 posto jamči sigurnost od epidemija zaraznih bolesti.
Sve one koji ponavljaju teoriju o ‘teškim nuspojavama‘ cijepljenja demantira i najnovije izvješće HZJZ-a o nuspojavama obaveznog cijepljenja za 2021. i 2022. godinu. Tako je u 2021. prijavljeno tek 75 nuspojava a godinu kasnije 79 na cijepljenih više od 130.000 osoba (bez kovida). U pravilu radi se o tzv. lokalnim reakcijama na mjestu uboda te povišenoj temperaturi i vrlo rijetko povećanom limfnom čvoru.
Zanimljivo je da je u godinu dana cijepljenja cjepivom koje sadrži i zaštitu od hripavca zabilježeno tek 11 nuspojava od kojih je 7 bila lokalna reakcija na mjestu uboda dva neutješna plaća te po jedna febrilna konvulzija i celulitis! No, oni koji ‘znaju sve o cjepivu i cijepljenjima‘ tvrde da ‘necijeljenjem spašavaju živote svoje djece‘.
"Otpor cijepljenju poglavito se povećava kod djece u pedijatrijskoj dobi. Činjenica je da nam je procijepljenost u županiji jako loša pa je tako sve više necijepljene male djece. Bilježimo tek 85 do 86 posto cijepljenih u tzv. primovakcinaciji i samo 72 posto u revakcinaciji djece predškolske dobi. Zato i ne čudi pojava hripavca u tolikom broju", kaže dr. Željka Karin, šefica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije.
Dodaje da s cijepljenjem djece u ruralnim dijelovima županije nema već je problem Split gdje je očito antivakserski, kao pomodarski pokret, uspio u svom djelovanju a na štetu zdravlja. Ne pomažu ni pozivi roditeljima da cijepe djecu odosno odaziv je vrlo skroman.
Potvrdu o lošoj procijepljenosti djece u gotovo polovici hrvatskih županija potvrđuju i podaci HZJZ-a. U 2021. godini bilježe se niski cijepni obuhvati kod primarnog cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubele u Dubrovačko neretvanskoj, Splitsko dalmatinskoj, Požeško slavonskoj, Primorsko goranskoj, Zadarskoj, Osječko baranjskoj, Požeško slavonskoj, Ličko senjskoj i Istarskoj županiji jer sve imaju obuhvate niže od 90 posto.
"Primjetan je nastavak pada cijepnih obuhvata u 2020. godini, nakon što 2018. prekinut prijašnji negativni trend te se dvije godine bilježio porast cijepnih obuhvata. Jedan od vjerojatnih uzroka pada je pandemija koronavirusa. Nastavi li se ovaj negativan trend ponovno bi nam mogle prijetiti epidemije bolesti protiv kojih postoji zaštita cijepljenjem", naglašavaju u HZJZ-u.
Naime, bez cjepiva ne bi došlo do toga da se neke bolesti više ne pojavljuju kao što je to slučaj s difterijom, dječjom paralizom ili rubeolom a da neke pak dolaze samo u ‘tragovima‘. No, kad procijepljenost padne ispod 90 posto događa se primjerice hripavac u tisućama slučajeva čemu svjedočimo već godinu dana.
U petogodišnjem razdoblju prije nego li se pojavilo cjepivo protiv difterije godišnje je bilo 133 oboljelih a u zadnjih pet godina (2018 do 2022) nema ni jednog oboljelog. Također, nakon uvođenja cjepiva ne bilježi se godišnje niti jedan slučaj dječje paralize ali ni rubeole kojih je prije cijepljenja, tijekom jedne godine, znalo biti gotovo 12.000.
Jedna od najzaraznijih bolesti, ospice, bilježi se tek petnaestak puta godišnje, a prije pojave cjepiva bilo je više od 15.000 slučajeva. Naime, većina od osam zaraznih bolesti za koje postoje cjepiva duže od pedesetak godina ili se više ne pojavljuje ili tek sporadično, ali da bi takva situacija i ostala nužno je držati cijepljenje na razini većoj od 90 posto, objašnjavaju stručnjaci.