Posljednje izvješće rejtinške agencije Standard&Poor’s za Hrvatsku u tonu je nešto blaže od dosadašnjih, slažu se hrvatski analitičari. No, iako nam je S&P potvrdio BB rejting uz stabilnu ocjenu, kao ključ daljnjeg kretanja rejtinga istaknuli su strukturne refome, koje jedine mogu osigurati dugoročni rast.
A već sada hrvatsko gospodarstvo zaostaje za usporedivim zemljama, upozorava S&P. Po njihovom izračunu, naime, dugoročni trend realnog kretanja BDP-a po stanovniku, za desetogodišnje razdoblje zaključno s 2017. godinom, jest pad od 0,3 posto godišnje.
Identične preporuke
S&P predviđa stidljivi oporavak slijedeće godine od 0,6 posto (slično kao i hrvatski ekonomski analitičari), a dva posto 2016. godine. Međutim, hrvatskom gospodarstvu “trebaju daleko intenzivnije strukturne promjene nego što se sada smatra”, kažu u S&P-u dodajući kako povećanje poreza i nedovoljno fleksibilno tržište rada i dalje sprječavaju internu devalvaciju i povećanje konkurentnosti. Riječ je o sličnim preporukama koje se čuju sa svih strana, od Europske komisije do Svjetske banke, ali bez takvih intenzivnih promjena ne može se očekivati stvarni, dugoročni oporavak i rast, upozoravaju analitičari.
Problem je nepovoljna struktura hrvatskog BDP-a, s preniskim udjelom izvoza, uz koju je “održivi rast nemoguće ostvariti”, upozorava Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
- Izvoz je u prvih pet mjeseci godine porastao 12 posto, ali ni to nije uspjelo izbaviti BDP ove godine - ističe Stojić, napominjući kako uz slabu domaću potražnju - jednostavno ništa drugo ne može pokrenuti gospodarsku aktivnost. Otvaranje fondova EU donijet će pozitivan učinak, ali postavlja se pitanje sposobnosti apsorpcije europskih poticaja. Istovremeno, investicije iz EU fondova velikim su dijelom uvozno i kapitalno orijentirane i stvaraju razmjerno malu dodanu vrijednost, upozorava Stojić.
Oporavak EU
Koliko je zapravo nepovoljna struktura hrvatskog gospodarstva dovoljno pokazuje usporedba sa susjednim zemljama.
- U Češkoj i Slovačkoj izvoz čini 70 do 80 posto BDP-a. U Hrvatskoj je to tek oko 20 posto, po čemu smo među najslabijima u regiji. Zbog toga ne možemo ni iskoristiti oporavak koji bilježi Europska unija - ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Domaća potražnja, pak, teško da može bitnije jačati jer smanjuje se raspoloživi dohodak građana, a zaduženost i privatnog i javnog sektora je visoka, kaže Šantić.
Na početku prošlog desetljeća Hrvatska je bila među najbrže rastućim zemljama u regiji, ali smo kaskali s reformama, kaže Šantić.
- Bez reformi nema rasta, ali, naravno, hrvatsko društvo mora postati svjesno da su reforme neophodne - zaključuje Šantić. Analitičari navode sličan recept za reforme. Neophodna je učinkovitija javna uprava - posebno na lokalnoj razini - što se ne odnosi samo na trošak plaća nego i na uslugu koju nude, a to se uvelike može odraziti na poslovanje malih i srednjih poduzetnika. Hrvatskoj su potrebne reforme širokog spektra - zdravstvenog i socijalnog sustava, a valja se složiti i oko dugoročne strategije što učiniti s mirovinskim sustavom.
Interna devalvacija, koja bi povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i tako osigurala rast ulaganja i izvoz, može se provesti na više načina, ali za Hrvatsku je prioritet smanjenje poreznog opterećenja, napominje Stojić dodajući kako je smanjenje doprinosa na zdravstvo išlo u tom smjeru, ali se od toga odustalo. Valja pokrenuti ulaganje u sustav obrazovanja, što je također važno za promjenu strukture gospodarstva.
Zamjena analitičara
Stojićeve su prognoze, inače, nešto pesimističnije od S&P-a sa samo 0,2 posto očekivanog rasta sljedeće godine. Komentirajući ponešto blaži ton iz S&P-a nego do sada, ističe kako razlog tome može biti i zamjena analitičara - novi tim u S&P-u je preuzeo Hrvatsku.
- S druge strane, rejting S&P-a za Hrvatsku je već sada za jedan stupanj niži nego kod drugih agencija, pa bi za daljnje smanjenje rejtinga bile potrebne značajnije devijacije u ekonomskim politikama - zaključuje Stojić.