ZAGREB - Čak 57 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske u zemlje Europske unije radi studiranja ili zaposlenja, pokazalo je istraživanje promišljanja mladih u Hrvatskoj o Europskoj uniji koje je organizirala globalna platna kompanija Visa.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 500 ispitanika, starosti od 18 do 25 godina, u pet hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu.
Većina ispitanika kao glavne razloge želje za odlaskom u neku od članica EU navode uz studiranje, karijeru, financijski i osobni razvoj. Dok djevojke privlači karijera, mladići su skloniji boljoj zaradi.
Većinu država EU percipiraju kao bolje organizirana društva s manje korupcije i fokusom na kompetenciju i talent. Poslovno iskustvo najradije bi stjecali u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, skandinavskim zemljama, ali i jednoj državi koja nije članica EU - Švicarskoj.
Njih 40 poto preferira vlastiti posao, 35 posto rad za poslodavca, a među njima samo 2 posto angažiralo bi se u neprofitnom sektoru. Gotovo svaki četvrti ispitanik (25 posto), ipak bi se zadovoljio poslom u javnom sektoru, vjerujući u siguran posao.
Kad su hrvatski potencijali u EU u pitanju najveći broj se slaže kako je turizam ključna gospodarska grana, no mladi iz Slavonije i sjeverne Hrvatske dodaju mu i poljoprivredu, a njihovi vršnjaci s jadranske obale i brodogradnju.
Za svoje znanje o EU kažu da je prosječno, no od EU njih gotovo dvije trećine očekuje kako će donijeti korist mladim ljudima.
Dok su podijeljeni u stavu o tome što će Hrvatskoj donijeti članstvo u Uniji, samo njih 22 posto ima pozitivna očekivanja od ulaska u eurozonu, jer taj pojam povezuju s nižim životnim standardom.
Visa Inc. je prethodno, za 12 mladih lidera - top studenata sa zagrebačkog Sveučilišta, održala jednodnevnu konferenciju na kojoj su iznijeli svoja promišljanja i očekivanja od hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
Mladi lideri optimistično gledaju na ulazak Hrvatske u EU, svjesni su da sam čin pristupanja neće donijeti rješenje gospodarskih problema, ali da će pozitivno utjecati na smanjenje korupcije i birokracije. Smatraju da država mora imati dugoročnu strategiju razvoja Hrvatske u EU.
I kod mladih lidera mogla se čuti želja većine za odlaskom iz Hrvatske nakon završenih studija, a kao ključni razlog navedena je veća mogućnost zapošljavanja.
Članice EU-a percipiraju kao bolje organizirana društva s manje korupcije i fokusom na kompetenciju i talent. Za Hrvatsku ih veže podrška obitelji i prijatelja te opušteniji stil života.
Idealan, ali ne i realan, bio bi im povratak u Hrvatsku nakon stečenog poslovnog iskustva koje bi najradije stjecali u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, skandinavskim zemljama i Švicarskoj.
Kod europskih tvrtki najviše ih privlače inovativno i kreativno radno okruženje te širok spektar dodatnog obrazovanja, dok ih u Hrvatskoj brine stabilnost, ali i transparentnost poslovanja. Jasno im je kako je u Hrvatskoj po pitanju korupcije i nepotizma stanje znatno lošije nego u EU, jer to smatraju područjima, koja više od znanja i stručnosti utječu na poslovne odluke.
Ono što bi ih zadržalo u Hrvatskoj su prepoznavanje i priznavanje potencijala mladih lidera, bolja ponuda dodatnog obrazovanja, stimuliranje poduzetničkog duha.
