U sljedećih deset dana Hrvatska elektroprivreda objavit će koje obvezujuće ponude za gradnju trećeg bloka termoelektrane Plomin zadovoljavaju uvjete i ulaze u daljnji proces natječaja.
Tri konzorcija
Kako neslužbeno doznajemo, u HEP-u su iznimno zadovoljni kvalitetom ponude, ali zasad je iz te tvrtke službeno nemoguće saznati što stoji u ponudama i tko su ponuđači.
Prema neslužbenim informacijama, ponude su predala tri konzorcija: južnokorejski Daewoo s partnerima, južnokorejski Samsung i talijanski Edison te japanski Marubeni s francuskim Alstomom. Procjenjuje se da će investicija u Plomin C iznositi između 800 milijuna i milijardu eura. Vlada je nedavno Plomin C proglasila strateškim projektom i njegovu vrijednost procijenila na oko 6,3 milijarde kuna. Prema dostupnim informacijama, japanski ponuđači iznimno su zainteresirani za ulaganje u Plomin jer investiciju smatraju početkom ulaska japanskog kapitala u Hrvatsku i regiju.
Pregovori s bankama
No, i japanski i južnokorejski ulagači, kako doznajemo, traže od državnih institucija da što prije riješe probleme s organizacijama zelenih koje se protive projektu. To znači da se od hrvatske strane traži da postigne dogovor s protivnicima Plomina 3 kako početak gradnje, primjerice, ne bi obilježile demonstracije na gradilištu ili neki drugi oblici prosvjeda. Svojevrsno primirje s protivnicima ovog projekta važno je i radi budućih pregovora s bankama investitorima. U slučaju nepostojanja protivnika projekta rizici su manji i banke u tom slučaju lakše i jednostavnije kreću u financiranje. Pripremu projekta dosad su pratile brojne tužbe organizacija zelenih i Istarske županije.
Tužba Zelene akcije na okolišnu dozvolu nedavno je pala na Ustavnom sudu, a na riječkom Upravnom sudu još je žalba Istarske županije na jednu od lokacijskih dozvola. Prema dostupnim informacijama, tek u rujnu će se znati koji je konzorcij dao najbolju ponudu za Plomin i tada će HEP objaviti njegovo ime i krenuti u pregovore.
Zajednička nabava
Ostale ponude neće biti odbačene, nego će se u slučaju da pregovori s prvorangiranim zapnu, krenuti u razgovore sa sljedećim ponuđačima.
Potpisivanje ugovora s odabranim konzorcijem očekuje se do kraja godine. S njim će HEP osnovati zajedničku tvrtku koja će upravljati cijelim projektom te će nakon puštanja u rad trećeg bloka njime 20 godina zajednički upravljati. U zajedničku tvrtku HEP će uložiti 50 posto, najvjerojatnije kroz zemljište. Prema dostupnim informacijama, za novi pogon bit će potrebno oko dva milijuna tona ugljena godišnje. Ugljen će se putem natječaja nabavljati iz uvoza, a može se pretpostaviti da će biti ustrojena zajednička nabava i za potrebe TE Plomin 2 koji iduće godine prelazi u HEP-ove ruke. Projektu Plomina C konstantno se suprotstavlja vodstvo Istarske županije, a on je bio i izvor sukoba unutar Vlade. Prvo su se oko njega sukobili tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy i tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji joj je poručivao da glavicu ne zamara tim stvarima.
Potrebna investicija
Holy je tražila da se realizacija projekta ne požuruje i da se prethodno ispune sve potrebne norme zaštite okoliša. Nakon odlaska s dužnosti kazala je kako je sretna što neće kao ministrica staviti potpis na realizaciju projekta jer ga smatra neisplativim.
Njezin nasljednik na ministarskoj poziciji Mihael Zmajlović naglašavao je kako bi, ako mora birati između ugljena ili plina kao energenta, uvijek izabrao plin, ali da je u slučaju Plomina C jedino racionalno rješenje korištenje ugljena uz primjenu najmodernije tehnologije. Najveći zagovaratelj Plomina C svakako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je i sam odlazio u Japan i Južnu Koreju kako bi u izravnom kontaktu potencijalne investitore upoznao s projektom i nagovorio ih da daju ponudu. I potpredsjednik Vlade Branko Grčić je otvoreno uz projekt jer smatra da je Hrvatskoj potrebna ovako velika investicija.