ZAGREB - Hrvatski studenti, budući akademski građani zabrinjavajuće su nepismeni, pokazali su rezultati testa poznavanja pravopisne i gramatičke norme koji su početkom ove godine na uzorku od 329 studenata proveli supružnici doc. dr. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta i doc. dr. Tamara Gazdić-Alerić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Svako drugo netočno
Testiranje je provedeno u sklopu tehnologijskog projekta Ministarstva znanosti pod nazivom “Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti”, a u njemu su sudjelovali studenti prve i četvrte godine Filozofskog, Pravnog, Katoličko-bogoslovnog i Učiteljskog fakulteta.
Od njih se tražilo da točno riješe 81 zadatak te na konkretnim primjerima pokažu koliko poznaju pravopis i gramatiku. Nitko od anketiranih test nije riješio u cijelosti, pa čak ni studenti kroatistike. Najbolji je rezultat bio 78 točnih odgovora. Postigao ga je tek jedan student od njih 329. Studenti su točno znali odgovoriti tek na svako drugo pitanje.
- Najviše se griješilo na najosnovnijim stvarima, upotreba ije/je, č i ć, velikog i malog slova, upotreba kondicionala, tvorba futura I., pisanje zareza, provođenje/ neprovođenje glasovnih promjena, upotreba prijedloga (kroz, zbog, radi) i sl. Jednako tako nije bilo nikakve razlike između studenata 1. i 4. godine, osim kada je riječ o studentima kroatistike - rekao je Alerić. Smatra kako problem potječe još od osnovne škole.
Nepismen narod
Prof. dr. Milivoj Solar rekao je da ga rezultati istraživanja uopće ne iznenađuju.
- Istraživanje je samo potvrdilo ono što sam i sam odavno spoznao: Hrvati postaju nepismen narod. Imate dio studenata koji nisu dorasli tome da uopće završe srednju školu.
Na ispitu štokavaci lošiji od čakavaca i kajkavaca
(Ne)pismenost studenata u neskladu je s njihovim stavovima o hrvatskom standardnom jeziku. Većina (njih više od 90 posto) smatra da bi ga svi trebali koristiti u govoru i pismu. Zanimljiv je i podatak da su studenti koji pripadaju štokavskom govornom području test riješili čak nešto lošije od kajkavaca i čakavaca. I završena srednja škola igra tek minornu ulogu. Gimnazijalci su u prosjeku bili tek pet posto pismeniji od studenata koji su završili srednje strukovne škole.
Primjeri zadataka koje su rješavali studenti:
1. U kojem su nizu obje riječi pravilno napisane?
a) potsvojstvo, izsanjana
b) sljedi, cjena
c) svijedok, povjest
d) predblagdanski, ljepši
e) pothvat, smijer
f) Ne znam
2. Koji je naziv nepravilno napisan?
a) Hrvatsko-Austrijski međugranični sporazum
b) mjesto Dugo Selo
c) blagdan Svi sveti
d) država Kraljevina
Španjolska
e) Županija dubrovačko-neretvanska
f) Ne znam
3. U kojoj rečenici zarez ne treba doći?
a) Oblak, plavkast i lak, kretao se po sunčanom nebu.
b) Susretao bih nevjerojatne ljude, kad god bih tamo pošao.
c) Drago mi je, gospodine, da ste napokon počeli cijeniti moje djelo.
d) Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, napisao je djelo Molitva suprotiva Turkom.
e) Sve sam ih vidio, samo mi je ona izmicala pogledu.
f) Ne znam
Ako smatrate da je tvrdnja, u zadacima koji slijede istinita, zaokružite T. Ako smatrate da je tvrdnja neistinita, zaokružite N. Ako ne znate je li tvrdnja istinita ili nije, zaokružite NZ.
4. Kad prilog nedaleko dolazi uz genitiv, onda uza nj treba doći i prijedlog od.
T N NZ
5. Uz zamjenicu vi, kada se upotrebljava za oslovljavanje jedne osobe, predikat je uvijek u množini muškog roda.
T N NZ
6. U rečenici: Molili bi Vas da se pridržavate ovih uputa, glagol biti u pravilnom je obliku.
T N NZ