ZAGREB Hrvatska bi iz Fonda solidarnosti Europske unije trebala dobiti nešto više od 17,5 milijuna eura bespovratne pomoći za sanaciju šteta koje su u veljači i svibnju počinili led i poplave, a Vlada je u četvrtak na sjednici stoga donijela odluku o načinu raspodjele tog novca.
Odlukom je Ministarstvo gospodarstva zaduženo da upravlja i kontrolira tim bespovratnim sredstvima, a u skladu sa zahtjevima Europske komisije odredit će i neovisno revizorsko tijelo koje će izvršiti reviziju namjenskog korištenja sredstava.
Ministarstvo gospodarstva je Europskoj komisiji podnijelo dvije službene prijave za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU i obje su ocijenjene prihvatljivima, izvijestila je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Riječe je novcu koji se daje za obnovu infrastruktre i onome što služi javnoj uporabi, a ne za štete na privatnim objektima.
Radi se o 8,6 milijuna eura za elementarnu nepogodu u veljači (led i poplave), odnosno 8,9 milijuna eura za elementarnu nepogodu u svibnju (poplave).
Po odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, očekuju se formalne odluke EK o dodjeli tih bespovratnih sredstava Hrvatskoj.
Vlada je donijela i odluku o žurnoj nabavi roba i usluga potrebnih za opskrbu i zbrinjavanje stanovništva poplavljenog područja Vukovarsko-srijemske županije u ukupnoj financijskoj protuvrijednosti nešto većoj od 1,2 milijuna kuna.
Također, donijela je i odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode nastale u studenom 2013. i veljači 2014. godine, u ukupnom iznosu nešto većem od 4 milijuna kuna.
Riječ je o novčanoj pomoći oštećenicima koji su u studenom 2013. pretrpjeli štetu u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji (poplava, orkanski vjetar i bura), te oštećenicima koji su u veljači 2014. pretrpjeli štetu u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (ledena kiša i poplava).
"Dva milijuna kuna odnosi se na izravne štete u poljoprivredi, a dva milijuna kuna za štetu na stambeno-građevinskim objektima", rekao je ministar financija Boris Lalovac dodavši da se pomoć odnosi na ukupno 23 jednice lokalne samouprave (6 gradova i 17 općina).
Na otvorenom djelu sjednice usvojeni su i nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi te nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.
"Idemo ka većoj pravednosti sustava. U ovom trenutku sto jedinica lokalne uprave koje su ispod 75% prosjeka na niti jedan način ne primaju državnu pomoć, niti kunu! što je sasvim nelogično i potpuno neodrživo. S druge strane 65 jedinica lokalne samouprave koje su primale potpore i pomoći su prešle daleko ovaj prag od 75% i nema nikakve logike da budu u istoj skupini, i to je ta nova pravednost", izjavio je Grčić prilikom predstavljanja nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
"Ovo je prava solidarnost, ovo je politika solidarnosti; ono što smo imali je bila solidarnost ali u jednom trenutku je sustav zastario i postao kontraproduktivan, dugo se nije mijenjao", dodao je premijer Zoran Milanović.
Ministar financija Boris Lalovac rekao je kako će novi Zakon o Poreznoj upravi pojednostavniti sustav i poboljšati odnos poduzetnika i Porezne uprave.
"Ravnatelja Porezne se ne bira više javnim natječajem nego ga Vlada imenuje na prijedlog ministra financija. Drugačiji odnos prema poduzetnicima, horizontalno praćenje, ugovorni dobrovoljni partnerski odnos između Porezne i poduzetnika - Porezna će savjetodavno nastupati već kod sastavljanja poreznih akata od strane poduzetnika, a ne kao sada da Porezna dođe nakon tri godine, nađe neku grešku i odredi kaznu, a poduzetnik nema više tih novaca", objasnio je Lalovac.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi objasnila je ministrica Milanka Opačić: "Mijenjamo sustav vještačenja tjela oštećenja. Za isto oštećenje u jednom gradu dobili smo jednu procjenu i naknadu, u drugom sasvim drugu. Idemo sad na ujednačavanje. Ista tjelesna oštećenja se isto procjenjuju i dobivat ćemo jednaka rješenja, a ne kao dosad kada smo imali nepravedan odnos prema osobama s tjelesnim oštećenjima".
"Uvodimo i tzv. ostatak funkcionalne sposobnosti kojom se utvrđuje kod osoba s invaliditetom na koji način još mogu sudjelovati u radu. Ovo je usklađivanje s novim zakonom, uskladili smo i neke stvari koje su u zakonu o socijalnoj skrbi bile neprecizne", dodala je Opačić