U danu vrhunca krize vlasti u kojem premijer Orešković traži ostavku njegova stranačkog šefa Tomislava Karamarka, HDZ-ov ministar obrazovanja Predrag Šustar imenuje trojicu novih savjetnika. Igrom slučaja zacrtanog dnevnog rasporeda, Šustar u petak prima kanadskog veleposlanika Daniela Maksymiuka. Paralelno, pred zgradom Ministarstva na Sveticama prosvjeduje mu tristotinjak studenata nezadovoljnih procesom dodjele stipendija.
Samo dva dana ranije, masa od 40 tisuća ljudi na glavnom trgu u Zagrebu istom ministru skandira riječ "ostavka".
A mandat mu je tako lijepo počeo 22. siječnja. Kako su mu se u samo četiri mjeseca uspjeli nakupiti toliki problemi zbog kojih je od blagog, razbarušenog znanstvenika postao nepoželjni ministar i to uoči, zalomilo se, kriznog rastroja Vlade Domoljubne koalicije?
Panika roditelja
Prije deset dana od Šustara traži razrješenje voditelj kurikularne reforme Boris Jokić, čime vrhunac svoje krize doseže i kurikularna reforma. Dvadeset dana prije toga ministar umalo smjenjuje svog pomoćnika jer saznaje da troši proračunski novac za hotelski smještaj umjesto da se pobrinuo za jeftinije rješenje. Odluku o smjeni šalje u Vladu, pa je ipak povlači. Pedeset dana ranije Šustar javnosti mora objašnjavati zašto se u proračunu za školstvo, koji je njegova Vlada nazvala prioritetnim, očekuje smanjenje od 158 milijuna kuna. Slijedi panika roditelja zbog plana smanjenja stavke za prijevoz srednjoškolaca od gotovo sto milijuna kuna.
Još u veljači ministar je imao vremena ležerno razgovarati o svojim dvojbama o biološkoj evoluciji i primisli o Bogu kao kreatoru svijeta. Zbog upitnosti ministrovih stavova grupa ozbiljnih znanstvenika zaključuje da osoba koja ne priznaje biološku evoluciju nije sposobna biti ministar znanosti jedne zemlje.
- Nije sposobna zato što ne razumije kako odvojiti pseudoznanstvene od znanstvenih sadržaja u resoru kojem je zakonska obaveza brinuti da je to dvoje odvojeno. Iako je Hrvatska država koja već dugi niz godina nije sposobna zaustaviti prodiranje pseudoznanstvenih sadržaja u hrvatski obrazovni i znanstveni sustav, ovo je prvi put da imamo ministra koji se i javno deklarira kao pobornik pseudoznanosti, i to onog najdestruktivnijeg po obrazovni sustav - poricanje zakona biološke evolucije - izjavio je u veljači za jedan portal Dejan Vinković s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, ujedno ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva.
U ovome trenutku Šustarovo ministarstvo kaska s nizom aktivnosti: nije raspisan natječaj za sufinanciranje znanstvenih časopisa, kao niti za potporu rada znanstvenih i strukovnih udruga, niti za potporu organizaciji znanstvenih skupova. Iako je rok za kandidiranje za državne nagrade za znanost istekao još 1. prosinca 2015., a kandidature su pristigle, daljnji koraci nisu poduzeti. Prethodnom saborskom odboru za dodjelu državnih nagrada mandat je istekao, a novi nije imenovan. Po Zakonu o dodjeli državnih stipendija nagrade se dodjeljuju za - Dan državnosti.
Nadalje, iako je molba za financiranje odlaska hrvatske srednjoškolske ekipe na Svjetsku matematičku olimpijadu podnesena još prošle godine, a zatim i ponovljena dva mjeseca nakon formiranja Vlade, odgovora iz Šustarove administracije nema. Postoje informacije da je odluka pripremljena i dostavljena ministru na potpis prije mjesec i po dana, no potpisa nema.
Što taj čovjek uopće radi - pita Šustarov prehodnik iz redova SDP-a, Željko Jovanović, prozivajući ga za nerad i bijeg od odgovornosti.
Stopiranje izmjena
- Zapanjujuće je da on doslovno nije ništa suvislo napravio, osim što je dosad pogodovao nogometnoj mafiji stopiranjem izmjena zakona o sportu koji bi jamčio da se sport pročisti od profitera i zapravo stavi u zaštitu sportaša. Morao je raditi u interesu svih u sustavu kojemu je na čelu - učenika, nastavnika, studenata i znanstvenika, ali i sportaša. U svim tim segmentima je podbacio - tvrdi Jovanović, po kojem je količina propusta u kratkom roku gotovo nevjerojatna: ne povlači se novac iz fondova EU, kasni isplata stipendija, isplata doprinosa za Europske sveučilišne igre je završena u zadnji čas, ali nije osiguran novac za kotizaciju naših studenata i prijeti nam skandal; normativna aktivnost je svedena na nulu, kasne aktivnosti oko znanstvenih centara izvrsnosti, o programskim ugovorima ni riječ, bježi od javnosti i ne odgovara na zastupnička pitanja te, najvažnije od svega, od prvoga dana se dovodi u pitanje i bojkotira provođenje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, posebno najvažnija mjera - cjelovita kurikularna reforma. A njezin je recept, po Jovanoviću, bio toliko jednostavan, da ga se naprosto nije smjelo "fulati".
Šustar je - po ocjeni SDP-ovca - izabrao političku ekvilibristiku, podilaženje ekstremizmima raznih ilčića, markićki i rusakica, te još jednom, nerad, pa je jedini izlaz sada njegova ostavka.
Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti vjeruje da je Šustar razmišljao o opciji ostavke, no to neće napraviti jer bi značilo priznavanje poraza.
- Ne vjerujem da će dati ostavku jer ima političkih ambicija - kaže Šalaj.
Činjenica je da Šustar ima političkog iskustva (za razliku od prethodnog ministra Vedrana Mornara), koje je počelo s Laburistima. Njima se pridružio pripremajući kandidaturu na lokalnim izborima za gradonačelnika Rijeke. Laburistima se zahvalio na suradnji nakon izbora u svibnju 2013., vratio mandat za Gradsko vijeće i pridružio se drugoj opciji. Za HDZ-ovce to je bila dobra akvizicija: smatrali su ga visokostručnim kadrom i, u početku, dobrim regionalnim pojačanjem.
Danas mu, međutim, pojedinci iz HDZ-a zamjeraju što je propustio odmah reagirati na Jokićev ultimatum oko kurikularne reforme: umjesto da je odlučno istupio istoga dana, pozvao Jokića da revidira svoj stav o ultimatumu, a ako ovaj to ne učini, zahvali mu se na suradnji, on je danima šutio. Time je Jokić preuzeo dominaciju u medijskom prostoru, kaže naš sugovornik.
Predrag Šustar rođen je u Rijeci 1970., završio je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a potom krenuo studirati filozofiju prvo na Sveučilištu u Pisi, pa u Padovi, gdje je 2003. doktorirao filozofiju znanosti. U sklopu doktorskog studija boravio je na sveučilištu Columbia u New Yorku. Sa 37 godina postao je pročelnik Odsjeka za filozofiju riječkog Filozofskog fakulteta, a sa 39 dekan. Pojedinci iz riječke akademske zajednice tvrde da se dekanskim mandatom nije istaknuo, a prosvjed podrške u Rijeci 1. lipnja pokazao je sliku građana koji prosvjeduju upravo ispred Šustarova bivšega radnog mjesta.
Na upit zašto ga zanima politika, prije tri godine je obrazložio time da je pet godina bio u upravi fakulteta i sveučilišta, a to je - zaključio je - kao i politika, javna služba.
Angažirani kršćanin
- Za mene tu nema nikakve razlike, osim raznolikosti područja bavljenja - izjavio je u jednom intervjuu.
U jeku kampanje za gradonačelnika Rijeke kao laburist je izjavljivao da gotovo i nema razlike između SDP-a i HDZ-a kada se radi o ekonomskom modelu koji zastupaju. Ipak, zaključio je da je svjetonazorom bliži HDZ-u: "Ja sam angažirani kršćanin, tradicijski katolik, tako da HDZ ipak smatram primjerenijim političkim okvirom za sebe nego što su bili Laburisti", pojašnjavao je.
- Iznenadio me kada je iz Laburista, tada lijevo orijentirane stranke, pretrčao u ekstremno desnu ekipu. To naprosto nije principijelno. Prethodno smo surađivali i nikada kod njega nisam primijetio desničarske stavove - sumira danas njegov bivši politički suradnik Branko Vukšić. U ministarskom ga je mandatu, kaže, iznenadio negiranjem Darwinove teorije.
- Takvo ponašanje za intelektualca mi je nevjerojatno. Ministar znanosti to si ne može dopustiti. Očito je da se time htio dodvoriti najekstremnijim članovima HDZ-a, a mislim da Šustar zapravo nema vlastitu ideologiju, već da je karijerist - kaže Vukšić, ne dvojeći da ministar znanosti zbog problema s kurikularnom reformom mora odstupiti istoga trena. Riječ je, objašnjava, o jedinoj reformi koju je HDZ dobio od SDP-a, a sada se i to srušilo.
Stigne li ipak popraviti imidž?
- Za njega nema spasa. Nakon negiranja Darwina izgubio je kredite kod većine ozbiljnih ljudi, a nakon gafova s kurikularnom reformom, izgubio je kod svih. On je po meni karijerist kratkoga vijeka. Kao relativno mlad, zapečatio si je sudbinu - oštar je Vukšić.
Na pitanje kako u ovome trenu doživljava ministra Šustara, saborski zastupnik SDP-a Damir Mateljan kratko zaključuje: - Nisam se imao u čemu razočarati. Izgledom nije u HDZ-ovoj ekipi, no duhom nažalost jest.
Iako od Šustara kao ministra od početka nije previše očekivao, i Bertu Šalaja s Fakulteta političkih znanosti uspio je razočarati.
Strateška vizija
- Generalno, ministar nema kontrolu nad svojim ministarstvom. Njegovi suradnici zbog odnosa u vladajućoj koaliciji su mu nametnuti, očito je da se još nije snašao u svojoj ulozi. Nije problem ako nema stratešku viziju ministarstva, problem je što ono pod njim ne funkcionira na dnevnoj bazi, u uobičajenim tehničkim poslovima poput procedure dodjele stipendija. Ministar je trenutačno u teškoj situaciji u kojoj se, bojim se, ne snalazi - procjenjuje Šalaj.
Šustar je u ovome trenutku zapravo u zanimljivoj poziciji. Budući da, sudeći po njegovim izjavama, ima iznimno dobro mišljenje o premijeru Oreškoviću, s kojim se savjetuje, a kojemu njegov stranački šef Karamarko poručuje da u premijera više nema povjerenja, Šustar u bilo kojoj varijanti raspleta krize vlasti gubi važnog suradnika.
Nježnija nacija
- Ne treba ga podcjenjivati, on je vrlo mudar čovjek - upozorava ipak ugledna osoba iz akademske zajednice, a relativno pozitivno mišljenje o Šustaru daje i - sindikalac Vilim Ribić.
- Mislim da je Šustar razuman čovjek, mislim da se s njime da dogovoriti. Nije protiv reforme i ne mora slijepo slijediti opskurni dio domoljubne i marginalni dio domoljubne koalicije. Mislim da on to ne želi slijediti, da je otvorena duha - kaže Ribić.
Kada je o duhu riječ, prvi javni nastup imao je na znanstvenom i pastoralnom skupu u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Pred okupljenim biskupima, svećenicima, đakonima i redovnicama Šustar je izjavio da je u domovini potrebno puno više pozitivnosti; da nam treba "nježnija i ljubaznija nacija". Poruke iz njegovih daljnjih izjava bile su iznimno lepršave i neuobičajene za domaće političare. Primjerice, ona da u reformi "osjeća pjenušavi idealizam" ili da "živimo u komediji zabune, a svi želimo isto".
Blagi izričaj i smirenost izgubila se međutim na Šustarovoj konferenciji za novinare prije dva tjedna, kada u potpunosti promijenio lice. Šustar je tada održao ozbiljan govor, ali i svoj prvi napad ne samo na Borisa Jokića i skupinu (ne kasnimo mi, kasne oni), nego i na Nevena Budaka, voditelja povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Tu je pokazao da u njemu ipak ima odlučnosti (premda su navedena dvojica pobijali njegove argumente, indirektno ga proglasivši falsifikatorom činjenica), no - kao što zapažaju naši sugovornici - od otvaranja problema do reakcije ovom ministru treba predugo vremena.
Što treba mijenjati, opstane li u novoj Vladi? Bivši ministar znanosti Dragan Primorac smatra da Predrag Šustar treba postojeću situaciju oko kurikularne reforme dobro "iskoristiti".
- Treba žurno ići s prijedlogom rebalansa proračuna i obrazovanju osigurati sredstva nužna za provođenje niza projekata potrebnih za poboljšavanje sustava obrazovanja. Takav konkretan potez treba napraviti odmah, jer bez obzira na dobre želje, bez novca nema reformi - kaže Primorac s kojim smo razgovarali nakon prosvjeda za cjelovitu kurikularnu reformu.
Polarizirana država
- Plasiranje teze o zaustavljanju kurikularne reforme s pravom je zabrinulo mnoge građane i potaknulo ih na izlazak na ulice, jer to je uistinu nedopustivo. Međutim, u situaciji koja se dogodila, ni gospodin Jokić, ni ministar Šustar, a ni država, koja je ionako dovoljno polarizirana, nisu poentirali. Stoga ekspertna radna skupina, koja je napravila golem posao, treba potporu da započeto dovrši - smatra bivši ministar, zaključujući da će se na kraju, kada se smire sve strasti, i jednima i drugima postati jasno da zapravo reforme ne postoje zbog njih.
Ne bi li riješio gorući problem s Jokićevom skupinom, Šustar neminovno mora povući određene korake. Točnije, već je trebao.
- Nikome od nas nije jasno zašto je projekt kurikularne reforme doveo u pitanje, jer doista se u početku činilo da je iznimno zagrizao za reformu i da od svega puno očekuje. Ono što ga može opravdati jest kaotičnost i različiti stavovi u Vladi Domoljubne koalicije prema kurikularnoj reformi, no nakon svega ministar ispada neodlučni konvert - procjena je sugovornika uključenog u rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi.
Upoznati sa Šustarovim kretanjima tvrde pak da je među ostalima u Ministarstvu imao susret i sa Željkom Markić. Paralelno, Neven Budak mu stavlja pod nos da se s njim - kao bitnim suradnikom u procesu provedbe mjera Strategije znanosti - nije imao vremena naći.