Predstojeći travanjski izbori za 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu postaju i prvi ozbiljan test na kojem će se provjeriti stvarni rejtinzi političkih stranaka. Zoran Milanović i vodstvo SDP-a donijeli su odluku da socijaldemokrati prvi put nakon parlamentarnih izbora 2007. samostalno iziđu na izbore, a danas je i Vesna Pusić potvrdila kako HNS također nastupa s vlastitom listom. Slične odluke očekuju se od HDZ-a, Laburista, HDSSB-a i nekoliko pravaških stranaka.
SDP-ova želja
Samostalni izborni nastup najviše odgovara SDP-u, koji, unatoč lošem rejtingu Vlade, i dalje ima najveću biračku potporu. Mjesec dana poslije europskih na redu su lokalni izbori, i SDP i Milanoviću zasigurno odgovara da u završnicu kampanje krenu kao pobjednici izbora za Europski parlament.
Ali, u slučaju ostalih stranaka, odluka da se na europske izbore iziđe samostalno mogla bi uvelike uzdrmati političku scenu u Hrvatskoj. Prije otprilike godinu dana, započeo je trend slabljenja, kako stranaka vladajuće Kukuriku koalicije, tako i u opoziciji, i vrlo je izvjesno da će samo tri stranke, SDP, HDZ i Laburisti, imati predstavnike u Europskom parlamentu.
Podrška strankama
Početkom prosinca 2012. ispitivanja javnog mnijenja pokazala su kako bi za SDP glasalo 26,5 posto birača, HDZ 19,3 posto, a Laburiste 10,2 posto. Sve ostale stranke vjerojatno nemaju šanse osvojiti više od potrebnih pet posto i osigurati ulazak u Europski parlament - podrška HNS-u iznosi 3,3 posto, HSS-u 3,0, pravaškim strankama između 1,5 i 2 posto, a IDS-u 1,2 posto. Još u ožujku 2012. počeo je snažan pad HNS-a, i Laburisti pod vodstvom Dragutina Lesara profilirali su se kao treća stranka u Hrvatskoj.
Kada bi se na europskim izborima ponovili približno slični rezultati, SDP bi dobio šest zastupnika, HDZ četiri, a Laburisti dva. SDP-ovi i laburistički predstavnici postali bi članovi frakcije Partije europskih socijalista (PES), a HDZ-ovi Europske pučke stranke (EPP).
Već idući tjedan Sabor će po hitnom postupku provesti izmjene Zakona o izborima zastupnika iz Hrvatske u Europski parlament, kojima se, među ostalim, precizira što je važeći, a što nevažeći glasački listić.
Najbolje rješenje
Da je riječ o hitnoj političkoj akciji, jučer je potvrdio i predsjednik Vlade:
“Do 1. srpnja moramo imati izabranih 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Dakle, ovim putem pozivam predstavnike oporbe da kažu što točno žele i što smatraju najboljim rješenjem”, uputio je Milanović poziv šefovima oporbe, prije svega HDZ-u.
Način izbora europskih zastupnika kompliciraniji je nego što su to parlamentarni izbori. Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju, a birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao, što je tzv. preferirani glas. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
GONG nije zadovoljan
Odlukom da se izbori za zastupnike u Europskom parlamentu održe već u travnju, u posljednje vrijeme zagovarao je i predsjednik Ivo Josipović. No postoje i kritičari ideje da se izbori održe za dva mjeseca. Među njima je Tomislav Karamarko, ali i predstavnici nevladine organizacije GONG, specijalizirane za izbornu proceduru. Najave prema kojima će se izbori održati već 7. ili 14. travnja u GONG-u ocjenjuju neprihvatljivima.
Ovakvo stajalište argumentiraju podatkom kako se prvi put održavaju izbori za Europski parlament, a građani ne znaju dovoljno o ulozi naših zastupnika, kao niti o ulozi Europskog parlamenta. Uz to, prvi će se put susresti s novim načinom izbora svojih zastupnika jer imaju pravo zaokružiti konkretnog kandidata s poluotvorene liste.
- Ako se izbori održe u travnju, neće biti dovoljno vremena da se birače adekvatno educira i informira, a sudjelovat će u dvije paralelne kampanje - tvrde u GONG-u.