HDZ-ovo sklapanje većine koja bi sudjelovala u preslagivanjima u Saboru te podržala aktualnog ministra financija Zdravka Marića kao mandatara nove Vlade, sve više izgleda kao pretakanje iz šupljeg u prazno.
Da bi formirali novu većinu koja bi dala povjerenje Mariću, u HDZ-u trebaju osigurati podršku minimalno 76 zastupnika. Sve oči su uprte u zastupnike nacionalnih manjina koji bi, smatra se, trebali donijeti prevagu. Premda je ta računica nategnuta jer HDZ (i to pod uvjetom da u toj stranci neće biti raskola i da će svi zastupnici slijediti odluku vodstva) može zajedno sa svojim koalicijskim partnerima i tri zastupnika koji su nedavno napustili Most (Ivan Lovrinović, Ivica Mišić i Juro Martinović) računati na 68 sigurnih ruku.
Raskol Hridi
Do preostalih 76 mogli bi doći jedino uz podršku Radimira Čačića, svih pet zastupnika nacionalnih manjina, te kada bi došlo do raskola u Hridi. Naime, u njihovu Klubu čiji je član i Šandor Juhas su tri zastupnika. Irena Petrijevčanin Vuksanović je izjavila kako zastupnici Hridi nisu i ne namjeravaju sudjelovati u preslagivanju i još postoji teoretska šansa (iako nikakva) da Drago Prgomet odluči drugačije. Ali, kada bi se to i dogodilo, opet nema dovoljno ruku jer su iz HDSSB-a već više puta jasno poručili da neće podržati nikakva preslagivanja.
Ključni su, ipak, zastupnici nacionalnih manjina. Premda su prilično suzdržani i oprezni prilikom davanja izjava, jasno je da će teško podržati Vladu koju bi formirao HDZ, čiju je politiku, osobito uvođenjem Zlatka Hasanbegovića u Vladu, definirao Tomislav Karamarko. Da je obrnuto, i da je HDZ uspio dobiti manjinske zastupnike na svoju stranu, vjerojatno bi lakše razgovarao s Čačićem, zastupnicima Hridi, pa možda i HDSSB-om.
Tolerancija
Zastupnici nacionalnih manjina u dva su navrata podržali HDZ-ovu Vladu, a nakon izbora 2007. bili presudni da Ivo Sanader ponovno formira Vladu.
- To je neusporedivo. Uostalom, bila su i druga vremena, a moram reći da su vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor bile vrlo korektne prema nacionalnim manjinama i nevladinim udrugama - kazao je Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine koji, uz ogradu kako Klub zastupnika manjina tek treba odlučili o preslagivanju, osobno takvu mogućnost odbacuje. - U Klubu smo dogovorili dvije stvari. Jedna je da smo za opoziv Vlade Tihomira Oreškovića, i da u ovome trenutku nećemo potpisati inicijativu za raspuštanje Sabora jer se prije toga mora održati rasprava o povjerenju Vladi - kaže Radin.
Po njemu je uspjeh preslagivanja nakon kojega bi Marić bio novi mandatar vrlo upitan i on ga ne može podržati.
- Ja sam za što brže izbore i 70 posto građana koji to isto traže imaju pravo - kaže Radin koji preslagivanje ne bi podržao čak ni pod uvjetom da se HDZ preko noći iz desne stranke pretvori u stranku centra i desnog centra. I pod tim uvjetom bi mu bila upitna stabilnost Vlade koju bi HDZ formirao, i to ne zbog dosljednosti onih koji bi joj dali podršku, nego zbog toga što bi ta Vlada bila nestabilna iznutra.
Romska manjina
Veljko Kajtazi, koji predstavlja romsku i još jedanaest nacionalnih manjina, uz ogradu kako će danas sve stavove definirati s manjinama koje zastupa, također ističe podatak da 70 % građana želi nove izbore te navodi da ne treba ignorirati njihov stav. Takva izjava upućuje na to da ni on nije za preslagivanje. Predstavnik srpske manjine Milorad Pupovac je još prije tjedan dana govorio da je svako preslagivanje produljivanje agonije i da Hrvatska treba novi početak.
Sudeći prema dosadašnjim izjavama, HDZ plaća ceh politike koju su definirali pod vodstvom Karamarka, koji je stranku s desnog centra preusmjerio u desnicu koja kod manjina izaziva nelagodu. Ona je posebno došla do izražaja kroz javne nastupe i ponašanje ministra Hasanbegovića, ali i niz drugih događaja, među kojima je značajniji prosvjed protiv odluke Vijeća za elektroničke medije da se na nekoliko dana radi govora mržnje ugasi Z1 televizija.
Na prosvjedu su se izvikivali ustaški pozdravi, a predsjednici Vijeća Mirjani Rakić bila je uručena šajkača.
Zastupnici manjina bili jezičac na vagi za Sanaderovu Vladu 2007.
Nacionalne manjine podržale su Ivu Sanadera kao mandatara nove Vlade na izborima 2003. godine jer je pokazao spremnost da rješava njihove probleme. Tada je Sanader s Furijom Radinom potpisao sporazum kojim je Radin dao podršku Vladi, a HDZ se obavezao ispuniti odredbe Ugovora između Italije i Hrvatske iz 1996. godine i riješiti prava talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Radin je tražio i dvostruko pravo glasa, ali Sanader to nije prihvatio kao obavezu.
Nakon izbora 2007. godine Sanader je napravio korak dalje. Tada mu je formiranje Vlade ovisilo o podršci nacionalnih manjina i one su bili jezičac na vagi. Ovaj put je potpisao sporazum u kojemu se obavezao uvesti pozitivnu diskriminaciju za pripadnike nacionalnih manjina, i onima kojih na popisu birača ima manje od 1,5 posto omogućiti dvostruko pravo glasa, dok se zastupljenost Srba zasebno definirala.