10 PITANJA ZA MARINKA BIŠKIĆA

BIVŠI PUNKER OSTVARIO DJEČJE MAŠTARIJE 'Stižu nagrade, ali još žalim jer mi nije uspjela čokolada s drniškim pršutom'

Marinko Biškić je splitski čokolatijer, vlasnik i osnivač tvrtki Luxor i Nadalina
 Ante Čizmić / CROPIX

1. Gospodine Marinko, čestitam na brončanoj medalji koju ste osvojili u Amsterdamu na The European Bar Semi Finalu 2017. Kakav je to festival, što se ocjenjuje?

- International chocolate awards je najznačajnije natjecanje proizvođača čokolade, nešto kao čokoolimpijada - prvo se održavaju natjecanja po kontinentima i regijama, a finale je najesen u Engleskoj. U Amsterdamu su imali pravo sudjelovati samo oni koji u svojim tvornicama imaju kompletan proizvodni proces, od zrna kakaa do čokolade. A Nadalina je jedina takva čokolada u Hrvatskoj, pa nam je brončana nagrada veliko priznanje. Dobili smo je za našu RAW 85% organic tamnu čokoladu od neprženog kakaova zrna iz Dominikanske Republike.

2. Već ste ove godine dobili nagradu u Italiji, a pripremate se za London. Kakvu čokoladu tamo nosite?

- Na početku godine u Firenci smo osvojili brončanu nagradu za tamnu čokoladu s dodanim komadićima kakaa (Nibs 75%). To su jako zahtjevna natjecanja, žiri ima težak zadatak izabrati najbolje od nekoliko stotina pristiglih čokolada u desetak kategorija... U Londonu ćemo 13. listopada na Chocolate Salonu, uz naše nagrađene čokolade, predstaviti i neke nove proizvode, a i neke stare, ali još zanimljive, kao što je čokoladna gramofonska ploča.

3. Kada ste prije deset godina počeli proizvoditi čokoladu što ste o njoj znali?

- Prijatelji su me oduvijek zezali da sam ovisnik o čokoladi, još u ranoj mladosti, dok su drugi iz Trsta donosili levisice ili Barillu, ja sam se doma vraćao s vrećicama punim čokolada. Dugo sam maštao o tome da imam malu tvornicu čokolade, a kada sam tvrtku koja proizvodi začine razvio dovoljno da sam dio zarade mogao odvojiti, moja dječja maštarija počela se ostvarivati. Kupio sam neke polovne strojeve i započeo eksperimente.

4. Kako ste se i od koga učili čokolaterskom zanatu?

- Volim istraživati, eksperimentirati, većinu toga naučio sam na vlastitim pokušajima i pogreškama. Cijela je obitelju pekarstvu pa sam osnovna znanja o proizvodnji hrane valjda dobio već u genima, a prve praline naučio me raditi čokoladar Samo Osmančević iz Ljubljane.

5. Zašto je bitno imati sirova zrna kakaa u proizvodnji?

- Najvažnije je odabrati kvalitetna zrna kakaa da bi proizveli vrhunsku čokoladu. Sljedeći korak je prženje na pravoj temperaturi kako bi se razvile željene arome, nakon toga slijedi odstranjivanje ljuske od zrna, mljevenje, končiranje, temperiranje. Proces koji traje 48, a ponekad i 72 sata. Najkvalitetnije čokolade dobivaju se od zrna kakaa iz Srednje i Južne Amerike, a velika industrija najčešće koristi afrički kakao.

6. U asortimanu imate domaće dodatke drijena, rogača, gloga, lavande, maslinova ulja, suhe smokve, badema i narančine kore, sve do kadulje i lavande. Kako birate dodatke?

- Trudim se spojiti arome tamne čokolade s lokalnim proizvodima zato biram najbolje iz Dalmacije. Rogač s otoka Drvenika, lavandu s Hvara, smokve iz Baćine, kadulju s Biokova.

7. Za kojom čokoladom žalite jer vam nije uspjela u eksperimentiranju i o kojoj sada maštate?

- Naravno da je bilo mnogo neuspjelih pokušaja, a zbog jednoga mi je baš žao. Čokolada s drniškim pršutom je bila super, ali nisam uspio riješiti problem jako kratkog roka trajanja, pršut se jako brzo kvario, tako da sam tu čokoladu prestao proizvoditi.

8. Kao frontmen grupe Fon Biskich i Narodno blago, snimili ste i čokoladnu gramofonsku ploču. Kada će sljedeća ploča i u kolikoj nakladi?

- S Narodnim blagom sam snimio tri čokoladne singlice, od kojih je najzapaženije prošla Guarda Che Luna. S bendom Sunnysiders snimio sam Hrepinu pjesmu Chocolate Flavored Song, prodano je oko 500 singlica, što je za hrvatske prilike odlična tiraža. Ta čokoladna singlica promovirana je u Belgiji na Euro blues festivalu. Komentari su bili zanimljivi, a jedan je bio da treba imati hrabrosti doći u Belgiju i promovirati hrvatsku čokoladu. Oni rade čokoladu vrhunskog okusa, a naša ne samo da je to nego i pjeva.

8a. Vidim da u ponudi imate i čokoladnu razglednicu Zagreba. Hoćete li je sada mijenjati kada je Kazališni trg promijenio ime iz Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske?

- Načelno, nisam za promjene imena ulica i trgova, posebno kad se radi o povijesnim ličnostima. Možemo otvoriti referendumsko pitanje - čokorazglednica s maršalovim trgom ili ne?

9. Pionir ste prodaje suhih začina u Hrvata. Kakvo se sve bogatstvo krije pod našim nogama, a mi ga ne koristimo?

- Devedesete godine, kada sam započeo biznis s preradom začina, to je izgledalo prilično neobično jer se tada koristilo jako malo vrsta začina; upotrebljavali su se sol, papar i malo Vegete. Navike su se ipak u ovih 27 godina promijenile nabolje, ali još ne uzgajamo dovoljno začinskog bilja koje bi moglo rasti u našem podneblju.

10. Zašto je slogan Nadaline ‘Strast narodu’?

- Iza svega što u životu radim stoji velika strast. U mladosti sam kao nabrijani panker prizivao revoluciju, a ponešto od tog žara ostalo je do danas. Passion to the People će me odvesti i do zlatne medalje za čokoladu jednog dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2024 18:35