- Upute Ministarstva znanosti i obrazovanja za predstojeću školsku godinu nedovoljno su konkretne i svode se na to da će maska spasiti hrvatsko školstvo u nadolazećem periodu - smatra Boris Jokić, izvorni voditelj cjelovite kurikularne reforme, koji ipak u preporukama koje je dao ministar Radovan Fuchs vidi nekoliko jako dobrih stvari.
U njih ubraja to da nema univerzalnog rješenja za dječje vrtiće, osnovne i srednje škole te visokoobrazovne institucije, nego se počelo razmišljati regionalno, i da je usmjerenje na samom razredu. Posebno pohvaljuje odluku da se krene u školu.
- Nedostaje, međutim, konkretizacija, posebno uvažavanje konteksta hrvatskog obrazovanja, podataka i znanstvenih spoznaja o hrvatskom obrazovanju - kaže Jokić.
Nadalje, kaže da su upute pisane kao da u cijeloj Hrvatskoj postoji jednosmjenska nastava, a 60 posto učenika ide u dvosmjenske, trosmjenske škole ili se alterniraju s nekom drugom školom. Samo u srednjim školama takvih je učenika 65 posto.
Kada se vidi da je prosječno 19 učenika u razredu, dok je u urbanim sredinama kao što su Zagreb i Split prosjek 25 učenika u razredu, jasno je da se zdravstvene mjere neće moći provesti, da je distanca nemoguća i da će učenici i nastavnici morati nositi maske.
- Sve se to znalo odavno i zato je još u svibnju ili lipnju trebalo počelo planirati kako osigurati prostor da bismo imali manje grupe učenika. Trebalo je tražiti rješenje za više prostora i osigurati bazen nastavnika ako se netko razboli - ističe Jokić.
Smatra kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne razumije da što su bolji uvjeti u školama, to je mogućnost fizičke nastave dulja i povećava se njena kvaliteta.
Na pitanje mogu li se učitelji istodobno pripremati se za nastavu u učionici i online, odgovara da učitelji to mogu napraviti, ali rade dva posla. - Ako netko radi duplo novinarski, znanstveni ili bilo koji drugi posao, onda mu se taj rad mora honorirati. Ako se ne honorira, nema ga razloga obavljati.
Nadalje, da bi škola mogla na zadovoljavajući način funkcionirati za učenike, roditelje i nastavnike, potrebno je planirati i uložiti sredstva. Nažalost, s obje smo stvari zakasnili. Nedovoljno izdvajamo za školu u normalnim uvjetima, a u ovima posebno - tvrdi Jokić.
Smatra da preporukama nedostaju konkretnost i fino planiranje u pojedinim sredinama. Najviše mu nedostaje obrazovna komponenta.
- Svi ovo doživljavamo kao javno-zdravstvenu situaciju, što ona i jest, ali je naglasak na obrazovanju. Ministarstvo je trebalo adresirati nedostatke koje smo imali prošle godine zbog štrajka, korone i potresa i navesti kako osigurati da ove školske godine, s obzirom na razne scenarije, obrazovanje bude kvalitetnije - zaključuje.