Vlada će danas na užem kabinetu raspravljati o smjernicama za rebalans proračuna, a konačnu odluku donijet će na sjednici u četvrtak. Vijeće ministara financija (ECOFIN) i službeno je potvrdilo ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita, a povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn pritom je naglasio da je “zacrtan jasan put za uspostavu održivih javnih financija” do 2016.
PLAN VLADE Povući 5 milijardi od onih s beneficiranim stažem. Pola ove, a pola iduće godine
Komisija je pozvala da provede temeljitu reviziju rashoda, poboljaša poreznu usklađenost i efikasnost porezne uprave te da poboljša institucionalni okvir za svoje javne financije, te provede strukturne mjere.
Iako se čini da je koalicija došla do jednostavnog rješenja kako smanjiti veći dio deficita, prebacivanjem dijela zaposlenih iz drugog u prvi mirovinski stup, to, čini se, ne može riješiti problem.
- Bojim se da će se to računati samo kao jednokratni priljev proračuna. Time se ne rješava srukturni deficit, što znači da problem ostaje - kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
Prebacivanjem oko 82.000 onih s beneficiranim radnim stažom iz prvog u drugi stup, procjenjuje se da bi to proračunu moglo donijeti oko pet milijardi kuna štednje akumulirane tijekom desetak godina.
Bez obzira o kolikom je iznosu riječ, problem je što će se ta akumulirana štednja potrošiti u godinu ili dvije, a potom će godišnje uplate u prvi stup biti relativno male, oko 400 milijuna kuna godišnje. K tome, država je preuzela obvezu za buduće isplate dijela mirovina. Stoga će rješenje koalicije, koje zapravo osmislili mirovinski fondovi, teško proći u Bruxellessu.
Europski parlament je prošle godine usvojio novu metodologiju izrade proračuna ESA 2010 s vrlo preciznim uputama što se računa kao prihod i što ulazi u deficit. Pritom se spominju upravo doprinosi zaposlenih iz državnih institucija/kompanija koje vlada preuzima, a s njima i odgovornost za njihove buduće mirovine.
“Ranije, prema metodologiji ESA 1995, takvi su se iznosi tretirali kao prihod vlade i pozitivno su utjecali na deficit u godini transakcije. ESA 2010 ne priznaje te prihode jer se oni kompenziraju povećanjem mirovinskih obveza vlade”, piše u objašnjenju koje je EK objavila 16. siječnja ove godine. Time je ujedno najavljena korekcija iznosa deficita za nekoliko zemalja, poput Portugala i Mađarske, koje su nedavno poduzele takve mjere. Pod povećalom su i operacije s drugim stupom u Poljskoj, što govori da se te sve popularnije prečice u rješavanju fiskalnih problema izbacuju iz upotrebe.
Drugi Vladini prijedlozi, poput povlačenja dobiti iz javnih poduzeća, također su jednokratno krpanje proračuna. Računaju se samo stalni prihodi, poput budućih doprinosa onih s beneficiranim stažom kada se vrate u prvi stup, ili uvođenja poreza na loto dobitke od 10 posto koji se također spominju.
S te dvije mjere moguće je povećati prihode za oko milijardu kuna. Ostaje otvoreno kako će skupiti preostali dio od oko 2,5 milijardi kuna koje Vlada namjerava skupiti na prihodovnoj strani da bi riješila pola deficita koji iznosi 7 milijardi kuna..
Uz povećanje prihoda, Vlada i dalje računa sa smanjenjem rashoda u otprilike jednakom iznosu. Premda je to puno sigurniji put smanjenja deficita, a i EK sugerira “temeljitu reviziju rashoda”, njemu se posvećuje mnogo manje pozornosti. Prostor za uštede vidi u uvođenju COP-a za sve zaposlene, čime bi se ukinuli brojni dodaci, zatim kroz umirovljenje onih koji imaju uvjete za odlazak u starosnu mirovinu, na subvencijama, osobito poljoprivredi, na materijalnim rashodima, ali i na investicijskim projektima.
Međutim, “odgovarajuće, konkretne i kvantificirane” još nisu na stolu.