U prvom kvartalu 2015. prodaja električnih automobila u Europi porasla je za čak 117,9 posto. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), prodaja automobila na struju u prva tri mjeseca narasla je s prošlogodišnjih 11.304 na 24.630 u 2015. Pribroji li se tome porast potražnje za hibridnim vozilima, koja kombiniraju klasični motor s unutarnjim izgaranjem i električni pogon, broj prodanih automobila u Europi sposobnih voziti u cijelosti ili djelomično na struju u 2015. raste na 81.334 komada.
A to su rekordne brojke, koje svjedoče da vožnja na struju više nije rezervirana isključivo za uski krug.
Poticaji pri kupnji, razne porezne olakšice, besplatna ili za elektroaute barem rezervirana parkirališna mjesta i još niz pogodnosti kojima države članice EU stimuliraju kupnju elektroauta vožnju na struju učinili su prihvatljivom i ljudima koji samo gledaju financijsku računicu. Konkretno, prosječni električni gradski model, koji je spreman na struju prevaliti više nego solidnih 160 kilometara, uz državni poticaj od 70.000 kuna mogao bi stajati 120.000 kuna.
Znači, otprilike kao benzinskim motorom pogonjen gradski auto, koji u vožnji troši znatno više od 8 kuna na 100 km koliko u prosjeku stoji vožnja na struju.
Jeftinije održavanje
A cijenom dostupniji energent nije jedina prednost vožnje na struju - takve je automobile i jeftinije održavati jer nemaju hladnjake, motornog ulja, klasične mjenjače, svjećice, filtere zraka...
Najviše registracija električnih automobila u prvom kvartalu 2015. zabilježeno je u Norveškoj, što nije neko iznenađenje. Ipak je riječ o svojevrsnom eldoradu za aute na struju, zemlji s nešto manje od pet milijuna stanovnika i čak 41.000 električnih automobila, u kojoj na račun darežljivih poticaja Nissan Leaf već godinama zauzima prvo mjesto po prodaji. I to ne samo među električnim autima, nego ukupno. Osim Norveške, elektroauti se u Europi dobro prodaju i u Velikoj Britaniji (8026), a svoj obol u cijeloj priči, naravno u znatno manjem broju, dala je i Hrvatska.
Gradnja autopunionica
Poticaji za eko automobile, koje je drugu godinu zaredom ponudio Fond za zaštitu okoliša, razgrabljeni su u manje od mjesec dana, iako je bilo rezervirano solidnih 15 milijuna kuna.
Iako još nije objavljen točan broj, jer su neki auti samo rezervirani, ali ne i kupljeni, sva je prilika da će na naše ceste stići novih 300 hibrida, plug-in i električnih vozila. A svim sadašnjim i budućim vlasnicima auta na struju sigurno godi informacija da HEP do 2020. planira sagraditi mrežu od čak 345 autopunionica diljem Hrvatske. Time će se, naime, omogućiti jeftina i bezbrižna vožnja na struju kamo god se krenulo.
Kako bi odgovorio na rastući interes i potrebe, HEP je uspješno proveo proces javne nabave za dodatnih sto AC punjača koji će poslužiti za gradnju punionica u gradovima s kojima su sporazumi već potpisani ili će to uskoro biti. Dosad su realizirani sporazumi s Gradom Zagrebom za pilot-projekt poticanja gradnje infrastrukture na dvije lokacije i Gradom Osijekom u kojemu će se također postaviti dvije punionice.
U pripremi su sporazumi s Rijekom, Zadrom i Varaždinom, a svoj interes za suradnju iskazali su Split, Dubrovnik, Opatija, Pula, Duga Resa, Velika Gorica, Slavonski Brod, Ludbreg, Šibenik i Karlovac.
Višestruka isplativost
Osim punionica u gradovima, u planu je postavljanje ultrabrzih DC punionica (koje bateriju napune za 15 do 30 minuta) na autoceste, čime bi se osigurala veza između većih hrvatskih gradova.
- Budućnost je pred nama, a mi u njoj želimo aktivno sudjelovati, koristiti električna vozila i biti vodeći pružatelj usluga elektromobilnosti u Hrvatskoj. HEP d.d., kao najveći proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, želi i vlastitim primjerom pokazati kako se zamjena klasičnog voznog parka električnim vozilima višestruko isplati. Zato smo nabavili nova električna vozila za vozni park HEP-a uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša. Na ovaj način promičemo eMobilnost i gradnju javne infrastrukture punionica ELEN, čime želimo povezati cijelu Hrvatsku i priključiti se europskoj energetskoj autocesti. To je putokaz i drugim tvrtkama koje žele smanjiti potrošnju fosilnih goriva i pridonijeti smanjenju štetnih emisija CO2 - izjavila je Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe.
Ovaj članak napravljen je u produkciji Native Ad Studija EPH. Redakcija Jutarnjeg lista nije bila uključena
Troškova održavanja gotovo i nema
- Zsolt Magyar
- Puna cijena: oko 284.000 kuna
- Iznos poticaja: 70.000 kuna
- Konačna cijena: oko 214.000 kuna
- Trošak na 100 km: oko 5 kuna električne energije
- Ubrzanje: do 100 km/h: 7,2 s
Električni je auto po mnogočemu bolje rješenje za osobni prijevoz od vozila s motorom na unutarnje sagorijevanje. Ne stvara buku ni ispušne plinove, vrlo je ugodan za vožnju i odgovaraju mu manje prosječne brzine, što je idealno za svakodnevnu gradsku gužvu. Troškovi održavanja gotovo da i ne postoje, servis je svake dvije godine, a činjenica da je tehnologija baterija još uvijek u razvoju prisiljava proizvođače da optimiziraju potrošnju “goriva” te su time i troškovi eksploatacije niski. Kako su cijene još uvijek više od uobičajenih, prvenstveno zbog skupih baterija, državni poticaji su presudni prilikom odluke o kupnji.
16.000 kilometara bez ijednog kvara
- Goran Gogić
- Uloženo u preradu: 4200 eura
- Doseg: 100 km
- Trošak na 100 km: 8 kuna
Goran Gogić iz Zagreba preradio je Opel Kadett iz 1990. i u 15 mjeseci prevalio 16.000 kilometara bez ijednog kvara. Prosječna potrošnja iznosi oko 12 kWh, a uz gubitke koje stvaraju punjač i baterija, iz utičnice se potroši oko 15 kWh, što za 100 kilometara u noćnoj tarifi znači trošak od osam kuna. Kadett EV do 60 km/h stiže za osam sekundi, najveća brzina je 96 km/h, a da stvar bude bolja, elektromotorni pogon ne traži održavanje. Kadett teži 980 kg, od čega 118 otpada na baterije kapaciteta 11,3 kWh, 55 kg na motor te oko 30 kg na punjač, kontroler snage, kabele, sitnu opremu i konstrukciju za baterije. Cijela priča koštala ga je oko 4200 eura plus auto, a najveći dio otpada na baterije.
Punim ga noću preko obične utičnice
- Zvonko Srebačić
- Puna cijena: 199.000 kn
- Iznos poticaja: 70.000 kuna
- Konačna cijena: oko 129.000 kuna
- Trošak na 100 km: 6 kuna električne energije
- Ubrzanje: do 100 km/h: 12,4 s
Kupio sam električni auto uz poticaje Fonda za zaštitu okoliša u iznosu od 70.000 kuna.
U svakodnevnoj gradskoj vožnji prednosti je puno, a mana gotovo da i nema. S dometom od oko 100 km pokrijem dnevnu rutinu bez problema.
Punim ga noću preko obične utičnice, što - ako je baterija u cijelosti prazna - traje oko 6 sati, no često i nije potpuno prazna. Nije me strah otići i na dalji put. U dva mjeseca od isporuke prešao sam 7000 km, a na prvi redovni servis trebam ići nakon 30.000 km.