Iako je Hrvatska dosad izbjegla kamatni šok koji je u mnogim zemljama nastupio sa zaoštravanjem monetarne politike, cijena zaduživanja iz mjeseca u mjesec neminovno raste, što je naizraženije u slučaju poduzeća. U veljači su na nove kredite u prosjeku plaćali kamatu od 3,7 posto, 0,53 postotna boda više nego u siječnju, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. Od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, započetog u srpnju prošle godine, međutim, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite porasla je za dva postotna boda ili u osam mjeseci, s 1,7 na 3,7 posto.
Unatoč tome poduzeća nisu znatnije posustala i nastavljaju se zaduživati kod banaka po visokoj stopi, suprotno trendu u većini zemalja EU. U veljači su krediti tvrtkama rasli po godišnjoj stopi od 20,1 posto, dok je tijekom prošle godine iznosila 24 posto. Pritom su se najviše zaduživala poduzeća koja se bave opskrbom energije, trgovanjem i poslovanjem nekretninama. To ujedno govori koji su sektori trenutačno "najpropulzivniji".
Mala poduzeća
Među razlozima većeg kreditiranja svakako je bilo i nastojanje brojnih poduzeća da preduhitre veći rast kamatnih stopa i na vrijeme osiguraju potrebne zalihe likvidnosti. U svojoj posljednjoj analizi Hrvatska udruga banaka navodi da kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (od 1 do 5 godina) u Hrvatskoj pokazuju "iznenađujuću stabilnost". Na kraju prošle i početkom ove godine, ističu, u Hrvatskoj su bile najpovoljnije u EU, što "objašnjava dio rasta potražnje za kreditima". Značajniji rast nisu bilježile niti kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima.
Prema posljednjim podacima ESB-a, u eurozoni je prosječni trošak zaduživanja poduzeća porastao za 22 bazna boda, na 3,85 posto. Kreditiranja već nekoliko mjeseci usporavaju, ne samo zato što je novac postao skuplji već i zato što banke sve teže odobravanju kredite. Anketa ESB-a pokazala je da su banke već pooštrile pristup kreditima u četvrtom tromjesečju prošle godine najviše od dužničke krize prije deset godina, a predvidjele su još restriktivnije politike kreditiranja u prva tri mjeseca ove godine.
Kolateralna šteta
Najvažnija kamatna stopa ESB-a, ona na depozite banaka, od ožujka iznosi tri posto. Kojim će tempom središnja banka dizati kamatne stope u narednim mjesecima u nastojanju da obuzda inflaciju, tek će se vidjeti, ali učestala su upozorenja da poduzećima postaje sve teže nositi se s novim poslovnim uvjetima.
"Iako inflaciju treba drastično smanjiti, kolateralna šteta se ne može zanemariti", rekao je za Financial Times Corrado Passera, bivši čelnik banke Intese Sanpaolo, a sada izvršni direktor Illimityja, digitalne banke koju je osnovao prije pet godina. S obzirom na pooštravanje kreditnih uvjeta i usporavanje globalnog gospodarstva, on smatra da bi europske vlade trebale biti spremne podržati poduzeća, na način da im kompenziraju smanjenu dostupnost kredita. Jer, problemi s kreditiranjem poduzeća mogli bi se prenijeti na ostatak gospodarstva.
Loši krediti
Analitičari i stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija rastućih kamatnih stopa, inflacije i najnovijih bankovnih previranja mogla imati neočekivane posljedice. Iako poslovni rezultati poduzeća upućuju da je inflacija mnogim poduzećima itekako dobro došla, sve je već broj njih koji iskazuju zabrinutost. Za razliku od europskih banaka koje su danas u puno boljem položaju nego što su bile u vrijeme financijske krize prije 15 godina, FT ocjenjuje da bi poduzeća mogla biti manje sposobna izdržati još jedan veliki šok ili pooštravanje kreditnih uvjeta samo tri godine od početka pandemije.
To se osobito odnosi na mala poduzeća koja teže podnose strukturne promjene u bankarstvu. "Visoke kamatne stope, zatvaranje poslovnica banaka, kanala za pristup financiranju malim i srednjim poduzećima te neizvjesnost oko vlasničkog kapitala banaka mogli bi opteretiti ovaj segment tržišta", rekao je Passera za Financial Times. On smatra da su kamatne stope ESB-a sada dovoljne visoke da smire inflaciju i da treba po svaku cijenu nastojati izbjeći stagflaciju, kombinaciju visoke inflacije i ekonomske stagnacije.
Rast kamata u veljači upućuje na to da i hrvatske banke ubrzano pooštravaju uvjete kreditiranja, nastojeći izbjeći one koji bi se mogli naći u poslovnim teškoćama. Podaci upućuju na dobru kvalitetu kredita i nastavka pada udjela loših kredita (s 4,3 na tri posto). Međutim, HNB ukazuje na porast kredita koje su svrstani u "fazu 2", što znači da je rizik povećan, ali kredit još nije u statusu da ga klijet ne može vraćati.