Ožujak je bio četvrti mjesec zaredom u kojem su cijene rasle nakon višegodišnje deflacije, a glavni razlog tome je poskupljenje goriva i usluga prijevoza. Tako je na godišnjoj razini inflacija u prošlom mjesecu iznosila 1,1 posto, a u odnosu na veljaču, prema podacima DZS-a, cijene su veće 0,3 posto.
Kako napominju analitičari RBA, za rast inflacije zaslužan je i bazni efekt jer je u prošlogodišnjem ožujku zabilježena deflacija od 1,7 posto. No, tome su ipak najviše pridonijele cijene prijevoza s rastom od 5,9 posto, osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile, gdje je zabilježen dvoznamenkasti rast cijena od 13,3 posto.
- To i ne iznenađuje s obzirom na očekivani učinak prelijevanja viših cijena sirove nafte sa svjetskih robnih tržišta - napominju u RBA. Pozitivan doprinos godišnjem rastu cijena došao je i iz kategorije hrane i bezalkoholnih pića, pa su, primjerice, meso, sir i jaja skuplji 6,9 posto nego u istom mjesecu lani, povrće 2,4 posto, alkoholna pića 2,4 posto i duhan tri posto.
Uočljivo je i osjetno poskupljenje ugostiteljskih usluga, pa su cijene u restoranima i kafićima bile pet posto veće nego prije godinu dana. Uzrok tome vjerojatno je povećanje stope PDV-a početkom ove godine. Isto tako, godišnji rast inflacije potaknut je i višim cijenama u kategorijama zdravlja i obrazovanja, medicinskih i farmaceutskih proizvoda, pokućstva...
S druge strane, manje su cijene energenata poput plina (-12,9 posto), električne energije (-9,7 posto), zatim u kategorijama odjeće i obuće, stanovanja, komunikacija i opskrbe vodom. Analitičari i u idućim mjesecima očekuju nastavak pozitivnih stopa inflacije, uglavnom pod utjecajem uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od više stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina.
U usporedbi s ostalim zemljama EU, Hrvatska i dalje ima ispodprosječnu stopu inflacije. Prema podacima Eurostata, premda je malo usporila u odnosu na mjesec prije, godišnja inflacija u EU u ožujku je iznosila 1,6 posto. Pritom je najveća bila u tri baltičke zemlje i kretala se od tri do 3,3 posto, a najniža je bila u Rumunjskoj i Irskoj, 0,4 i 0,6 posto.