Sada mi se čini da je toga dana sve mirisalo na nesreću, kaže Vesna Vulović za taj 26. siječnja 1972. godine kad je s kolegama pila kavu u Kopenhagenu . Nekoliko sati kasnije, kao 22-godišnja stjuardesa jedina je preživjela pad JAT-ova aviona na liniji Kopenhagen - Zagreb.
Mlada i puna života, radovala se putu: tek osam mjeseci radila je kao stjuardesa i prvi put je trebala vidjeti Kopenhagen. Imala je sreće - prvotno nije ona trebala letjeti za Dansku, ali je zbog greške zamijenila kolegicu istog imena. Imala je sreće više nego što se to moglo zamisliti, i kad se avion u zraku prepolovio, jedina je preživjela pad s više od 10.000 metara.
Ničeg se ne sjeća
Nakon što je preživjela pad s visine veće od Mount Everesta, ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda. Njezina priča i dalje je zapanjujuća, pa je na 40. obljetnicu nesreće dala intervju za dansku televiziju, a tekstove o njoj objavili su listovi u Britaniji i Poljskoj.
- Mnogo je lakše umrijeti. Puno je teže bilo meni preživjeti, nego onima koji su umrli - ispričala je Tanjugu ovih dana. Ni pola ljudskog vijeka nije joj bilo dovoljno da ispere osjećaj krivnje koji prati preživjele nakon velikih nesreća. Novinari Independenta posjetili su je u njenom derutnom beogradskom stanu u kojem živi sama nakon smrti roditelja. “Kad god mislim na nesreću, obuzima me težak osjećaj krivnje što sam preživjela pa plačem... I onda mislim da možda nisam trebala preživjeti”, kaže.
Same nesreće ni u četiri desetljeća nije se uspjela prisjetiti. I dalje se jedino sjeća buđenja u bolnici u Češkoj i liječnika od kojeg je zatražila cigaretu.
Pad blizu granice
JAT-ov DC-9 sa 23 putnika i pet članova posade pao je 26. siječnja 1972. u šumi kod mjesta Srbske Kamenice u tadašnjoj Čehoslovačkoj, blizu granice s nekadašnjom Istočnom Njemačkom.
Češki istražitelji poslije su objavili da su pronašli sat koji je bio dio paklene naprave koja je eksplodirala u zraku. Avion je pao nakon što je u njemu eksplodirala bomba, ostavljena najvjerojatnije u putničkoj prtljazi, utvrdila je tadašnja istraga. Nesreća nikad nije do kraja rasvijetljena, ali po službenoj verziji jugoslavenskih vlasti bombu su u avion podmetnuli ekstremni hrvatski emigranti, vjerojatno u Stockholmu gdje se avion zaustavljao.
Prije tri godine dva istraživačka novinara, Nijemac Peter Hornung i Čeh Pavel Theinier, objavili su nakon duge istrage svoju verziju po kojoj je JAT-ov avion greškom srušio češki MiG. Po njima, avion je srušen na visini od 800 metara, i to zato što se pilot oglušio o zabranu leta nad Čehoslovačkom, koja je bila proglašena zbog preleta aviona u kojem je bio Leonid Brežnjev, tadašnji lider SSSR-a.
Treća verzija
Treća je verzija da je JAT-ov avion pogođen raketom sa zemlje. Bivši šef telekomunikacija JAT-a Branko Babuš prije koju godinu ispričao je za tabloid Press da je istraga utvrdila da je avion pao s visine od 5400 metara, oboren raketom neke od vojski Varšavskog saveza, koje su u to vrijeme održavale redovne manevre. Nebo nad Čehoslovačkom je zbog toga bilo zatvoreno do 16 sati, a JAT-ov DC-9 trebao je preletjeti Čehoslovačku oko 17 sati. Zbog vijesti o dolasku aviona s Brežnjevom produljena je zabrana letenja, ali je to napravljeno prekasno, nakon što je JAT-ov avion već poletio iz Kopenhagena.