Lani, nakon stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi, iz doma za djecu bez roditeljske skrbi u Nazorovoj ulici posvojeno je samo osmero djece, manje nego ijedne ranije godine, a njih 23 još je u domu unatoč spremnosti za posvojenje.
- Tijekom 2005. godine, primjerice, posvojeno je 49 djece. Posvojenja treba ubrzati i povećati - rekla je jučer Jasna Ćurković Kelava, pomoćnica ministrice za socijalnu politiku, uoči sastanka obiteljskih sudaca s dužnosnicima Ministarstva i stručnjacima iz Dječjeg doma Zagreb.
Kako je objasnila ministrica Milanka Opačić , cilj radnog sastanka bio je detektirati konkretne probleme u postupcima posvojenja kako bi se oni ubrzali i povećali, a djeca što prije napustila instituciju. Da bi djeca bila posvojena, biološkim roditeljima treba biti oduzeta roditeljska skrb, što u Hrvatskoj neopravdano dugo traje.
- Moramo povećati dotok informacija i ubrzati komunikaciju. Centar, koji pokreće postupak, i sud, koji donosi odluku, moraju reagirati u trenu. Danas birokracija odnosi većinu vremena - dok se napiše jedan dopis, dok se dostavi, dok prođe određeno vrijeme, dok se na njega odgovori, dok se zakaže ročište... Moramo se što prije umrežiti i smanjiti tu proceduru - naglasila je Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež. Također je ponovila potrebu specijalizacije sudaca, jer, primjerice, na županijskim, drugostupanjskim sudovima svi rade sve.
Ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jelica Belošević istaknula je kako posvojenja najsporije idu u slučajevima kad se radi o zlostavljanju i zanemarivanju djece, jer ti sudski postupci protiv roditelja vrlo dugo traju. Drugi veliki problem su biološki roditelji koji manipuliraju postupkom, mijenjaju prebivališta čime se mijenja nadležnost centara i sudova ili su nedostupni.
Ministrica Opačić najavila je kako će osnovati poseban Odjel za posvojenja i udomiteljstvo te propisati aktivniju ulogu domova u tim postupcima, jer stručnjaci iz doma najbolje poznaju konkretno dijete i njegove potrebe. Godišnje se u Hrvatskoj posvoji stotinjak djece, a tri tisuće ih boravi u domovima ili udomiteljskim obiteljima. Prosječno u instituciji provedu četiri godine, dok struka kaže kako ne bi smjeli u domu biti duže od šest mjeseci.