Hrvatsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju 1,5 posto, što je uglavnom uskladu s očekivanjima, a glavni uzrok nastavku recesije leži u preslaboj potražnji na domaćem i inozemnom tržištu. Prema podacima DZS-a, pad je malo manji nego u prethodnom kvartalu kada je BDP potonuo 2,3 posto, ali je očito da se o nekim pomacima na bolje još uvijek ne može govoriti. Iako će komponente BDP-a biti objavljene tek 10. lipnja, sudeći po ekonomskim pokazateljima iz prvih mjeseci, analitičari zaključuju da je negativan doprinos zasigurno došao od osobne potrošnje i izvoza.
-Zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava, trgovina na malo je u prvom tromjesečju realno pala preko 4 posto godišnje. Nadalje, izvoz roba u prvom je tromjesečju ostvario razmjerno snažan nominalan pad od 8,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, dok se uvoz roba smanjio za znatno manjih 2,7 posto godišnje, objašnjavaju analitičari RBA.
Investicije nešto bolje
Što se tiče investicija, očekuje se da su podaci nešto povoljniji nego pri kraju prošle godine, ali to je i dalje nedovoljno za zamjetniji utjecaj na BDP.
Početak ove godine bio je neugodona i za mnoge zemlje u okruženju. U Europskoj uniji BDP je u prva tri mjeseca u prosjeku pao 0,7 posto, neznatno više nego u prethodnim kvartalima, ali razlike među zemljama su vrlo velike. Raspon se kreće od pada u Grčkoj od 5,3 posto do rasta u Latviji od 5,6 posto. Poput Grčke, većina zemalja juga i dalje prolazi snažnu recesiju, dok Baltičke zemlje nastavljaju sa zavidnim oporavkom. Zemlje srednje Europe koje su se vrlo uspješno nosile s krizom, prije svega Poljska i Slovačka, bilježe nešto sporiji rast, a to se prvenstveno pripisuje slabljenju njemačke ekonomije.
U prvom kvartalu njemački je BDP pao 0,3 posto prema istom razdoblju lani, dok je u odnosu na prethodni kvartal porasla zanemarivih 0,1 posto, ali dovoljno da zemljna tehnički izbjegne recesiju. Razočaravajući podaci za Njemačku glavni su razlog što su podaci za eurozonu bilo lošiji nego što se očekivalo.
Pomak u eurozoni
BDP je pao jedan posto na godinišnjoj razini i 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal. Nešto bolji mogao bi biti drugi dio godine kada se očekuje poboljašnje u eurozoni, pa bi to moglo donijeti i neko olakšanje u Hrvatskoj. Međutim, zasad nitko ne očekuje osjetniji oporavak, pogotovo opozicijski političari.
Martina Dalić, HDZ-ova zastupnica i bivša ministrica financija smatra da nastavak pada BDP-a jasno zahtjeva promjenu ekonomske politike, zaokret u načinu vođenja ekonomske politike, u prioritetima, žurno usmjeravanje Vlade na poboljšanje poslovne klime, poboljšanje uvjeta investiranja, na reforme...
Uporni Milanović
Mjere ekonomske politike koje se provode, po njenom mišljenju, “nisu one za koje vidim da bi u budućem vremenu mogle pridnonijeti, odnosno zaokrenuti te trendove, posebno ne onom dinamikom kojom bi to u stvari bilo potrebno”.
S nastavkom pada nije zadovoljan ni premijer Zoran Milanović, ali ističe “moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske”. Pritom je mislio na fiskalnu konsolidaciju i smanjenje potrošnje. Ministar Linić vjeruje da će Vladine mjere dati bolje rezultate u drugom dijelu godine. Uz ostalo, predstečajne nagodbe, smatra, trebale bi osposobiti privatni sektor za ulaganja.
Ministri su se ranije rado hvatali za pozitivne signale u ekonomiji, poput rasta industrijske proizvodnje od 1,1 posto u prvom kvartalu. No, najnoviji podaci govore da je industrija u travnju opet pala za 0,5 posto. Analitičari očekuje da će drugi kvartal biti sličan prvom, ali blago olakšanje očekuje se u drugom dijelu godine uslijed turističke sezone i oporavka investicija, državnih i privatnih, te nešto povoljnijih trenodva u eurozoni. U 2013. godini BDP bi mogao pasti od 0,5 do jedan posto.