Priča o nesuđenom norveškom investitoru i hvarskom zemljištu ne dobiva epilog. Načelnik općine Ivan Slavić, glavni akter afere u kojoj se investitora reketarilo i ucjenjivalo izmjenama prostornih planova i kupnjom dodatnih zemljišta, u ime Općine je povukao sudsku žalbu protiv vlastitog oca Dinka Slavića!
Učinio je to prošle godine u lipnju, no potez je odjeknuo u javnosti tek nakon što je Jutarnji list nedavno otkrio kako lokalni ‘šerifi’ iznuđuju potencijalne investitore.
Odugovlačio
Podsjetimo, cijela se priča zavrtjela oko atraktivnih hvarskih uvala s pripadajućim zemljištima na kojima je norveški investicijski fond htio sagraditi luksuzni turistički kompleks. Norvežani su osnovali tvrtku Prima Property Kroatia Nekretnine i moglo se čuti da je investicija teška oko 270 milijuna eura. Međutim, u godinama koje su slijedile, Norvežani sve glasnije počinju jadikovati kako ih Općina Sućuraj zavlači. Tada je na vlasti bio nezavisni načelnik Ivan Vitali (kojeg podupire SDP), a prošle ga je godine zamijenio HDZ-ovac Ivan Slavić. Kao donedavni oporbenjak u Općinskom vijeću, Ivan Slavić je žestoko zagovarao norvešku investiciju.
A za Norvežane su krenuli problemi.
Prvo im je prijašnja općinska garnitura prodala državno, dakle tuđe zemljište. Onda su krenule nove nevolje: početkom ove godine nova lokalna vlast krenula ih je zezati s granicama građevinskog područja.
Izmjenama i dopunama Prostornoga plana investitora su ucjenjivali da kupi još 30 tisuća kvadrata. Usto, pod prijetnjom tužbe, zatražili su da im se isplati i dodatnih 200 tisuća eura za već prodanu zemlju. Norvežani, naravno, počinju glasnije reagirati. Načelnika Ivana Slavića prozivaju za reket, a u priču su se uključile i vlade dviju zemalja koje ponavljaju da je nedopustivo što se u Sućurju događa.
Pravna zavrzlama
Vratimo se, međutim, zadnjem potezu načelnika Ivana Slavića. Poznata je činjenica da su naše zemljišne knjige u očajnom stanju. Stoga, kada se pojavio strani investitor s atraktivnom ponudom, mještani su počeli tražiti vlasničke listove. Ili “čistiti” papire, kako se to kolokvijalno kaže. Naime, još u jugoslavensko doba brojne zemljišne čestice prešle su u društveno vlasništvo i postale tzv. općenarodna imovina. I to je tako godinama stajalo.
Potaknuti dolaskom investitora, međutim, mještani Sućurja tužili su Općinu kako bi ostvarili pravo na povrat svoje zemlje.
Takva je pravna procedura.
I Općina im uglavnom nije pravila probleme.
Tadašnji načelnik Vitali želio je mještanima omogućiti da dođu do svog vlasništva i zato se Općina nije žalila na tužbe. Osim u jednom slučaju: na starigradskom Općinskom sudu Vitali se žalio na predmetu u kojem je s druge strane bio Dinko Slavić, otac današnjeg načelnika, a tada glasnog i probitačnog oporbenog vijećnika.
Općinski sud je žalbu odbio, presudio je u korist Dinka Slavića, a načelnik Vitali žalbu je proslijedio Županijskom sudu. Nije mu smetalo da ostali Sućurjani vrate svoju djedovinu, dok se na slučaju svog političkog rivala Slavića prilično zainatio.
A Slavić je pak, čim je došao na vlast, u ime Općine povukao žalbu sa Županijskoga suda. I u tom potezu, kaže, ne vidi sukob interesa.
‘Zašto ne bih i ja?’
“Osobno sam to potpisao, ali u skladu s odlukom Općinskoga vijeća. Moj otac je samo suvlasnik na nekretnini u zoni koja zanima investitora. Zašto on ne bi imao prava kao svi ostali mještani”, smatra načelnik Slavić.
U zoni koja zanima Norvežane njegov otac Dinko, obrazlaže dalje načelnik, ima oko dvije tisuće kvadrata te naglašava da u cijelome Sućurju ima samo 459 kvadrata vinograda koji mu je pokojni dida ostavio.
“Moja obitelj ima brojne parcele poviše Turističke zone i one nikad nisu bila obuhvaćene izmjenama i dopunama Prostornoga plana”, voli naglasiti načelnik.
U reportaži javne televizije načelnikov otac Dinko Slavić požalio se kako mu Norvežani još nisu platili ni lipe iako je njegova zemlja ‘čista’. Hoće reći da ima vlasnički list.
Norvežani, suprotno tome, tvrde da Dinko Slavić još nije dobio vlasnički list kojim bi dokazao vlasništvo nad zemljom. Njegov sin Ivan, općinski načelnik, kaže da se radi o samo 2000 kvadrata, a Norvežani ga ispravljaju da se radi o gotovo 3000 kvadrata za koje će njegov otac, ukoliko ishodi vlasnički list, a Norvežani ostanu u poslu, dobiti oko 170 tisuća eura.