Većina zračnih luka u Hrvatskoj sljedeće bi godine iz državnih mogla prijeći u ruke privatnika. U Vladi, kako doznajemo, ubrzavaju aktivnosti na pronalaženju koncesionara za zračne luke u Osijeku, Rijeci, Puli i Zadru. Nije isključeno, iako je malo vjerojatno, da će se tražiti koncesionar i za splitski aerodrom, dok se za zračnu luku u Dubrovniku razmatra mogućnost ulaska u vlasničku strukturu mirovinskih fondova i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Prigovori na sporost
Informacija je to koju nam je potvrdio sugovornik iz Vladinih krugova. Svjesni primjedbi o presporoj privatizaciji i prevelikom utjecaju države na hrvatsko gospodarstvo koje stižu s raznih strana, u Vladi žele ubrzati već započeti proces pronalaženja koncesionara za zračne luke. Potencijalnim koncesionarima pritom nude dugoročnu koncesiju nad hrvatskim aerodromima. U planu je i prodaja manjinskih udjela koje država ima na aerodromima na Lošinju i Braču.
- Iskazivanje interesa potencijalnih koncesionara za zračne luke u Osijeku, Rijeci, Puli i Zadru najvjerojatnije kreće već u ovoj godini - kaže naš sugovornik.
Pleso probilo led
Davanje hrvatskih aerodroma u koncesiju već je počelo. Led je probila Zračna luka Zagreb, koju su u koncesiju uzeli Francuzi. Sličan recept sada se priprema i za aerodrome u ostatku zemlje. Jedina zračna luka koja zasad još nije na koncesijskom meniju je ona u Splitu.
Na davanje aerodroma u koncesiju državu prisiljava nimalo blistava fiskalna situacija. Hrvatska je već u prvoj godini članstva u EU ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP) u sklopu koje, pod nadzorom Bruxellesa, mora smanjiti proračunski manjak i zaustaviti rast javnoga duga. To znači i manje raspoloživog novca za investicije iz državne blagajne.
- Hrvatska si više ne može priuštiti previše investicija, koje bi financirala komercijalnim kreditima banaka, pa se sve više mora oslanjati na koncesije i sredstva međunarodnih financijskih institucija - ocjenjuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.
No, davanje aerodroma u koncesiju važno je i zbog postavljanja poslovanja naših zračnih luka na zdravije temelje. Privatni sektor, ističe Zdeslav Šantić, ekonomski stručnjak SG Splitske banke, puno bi učinkovitije od države upravljao zračnim lukama i dao bi značajan doprinos razvoju zračnoga prometa u Hrvatskoj.
Davanje aerodroma u koncesiju, slaže se i Stanislav Pavlin, stručnjak za zračni promet s Fakulteta prometnih znanosti, može se povezati s rezanjem troškova u poslovanju aerodroma, što će nesumnjivo proizvesti i višak zaposlenih. U Zračnoj luci Portorož u susjednoj Sloveniji, primjerice, jedan zaposlenik, ističe Pavlin, radi i 14 različitih poslova - od održavanja zrakoplova, preko utovara i istovara prtljage i pomaganja pri zaustavljanju aviona do čišćenja soba u aerodromskoj zgradi. Kod nas je takvo što još uvijek nezamislivo. Nadalje, dodaje, brojne aktivnosti na zapadnoeuropskim aerodromima, poput restorana, dane su u outsourcing, što kod nas baš i nije praksa.
Teška potraga
Unatoč tome, Pavlin smatra da će se teško naći koncesionari za pojedine hrvatske aerodrome, poput Osijeka i Rijeke, koji imaju mali promet, dok bi zračne luke u Puli i Zadru, s nešto većim, ali još uvijek nedovoljnim prometom, spadale u rang graničnih slučajeva. Koncesionari su, naime, i ranije najviše interesa za uzimanje u koncesiju pokazivali kod zračnih luka Zagreb, Split i Dubrovnik, dok ih ostali hrvatski aerodromi baš i nisu zanimali. No, Zagreb je već dan u koncesiju, za Dubrovnik se priprema nešto drukčiji model, a Split zasad nije dio koncesijske priče.
- Nekakva granica na kojoj se troškovi pokrivaju prihodima je pola milijuna putnika godišnje. Većina naših aerodroma je ispod te brojke - ističe Pavlin. Zbog toga, a i zbog malog tržišta, otvorenog konkurenciji iz drugih članica EU, Pavlin vjeruje da bi najbolje rješenje bilo naći jednog koncesionara za zračne luke koje država namjerava dati u koncesiju. Nešto slično učinili su i drugi koji su zračne luke davali u koncesiju. Poslovanju aerodroma pomoglo bi i smanjenje cijena turističkih usluga u predsezoni i posezoni, što bi potaklo dolaske turista u Hrvatsku izvan špice sezone. Šantić, pak, smatra da bi trebalo razmisliti i o specijalizaciji pojedinih aerodroma.
Zadovoljni rezultatima
I dok im se u kabinetima u Zagrebu kroji sudbina, u zračnim lukama koje bi trebale ići u koncesiju zadovoljni su postignutim rezultatima. U Zračnoj luci Pula, primjerice, hvale se da su uspjeli znatno srezati troškove.
- Naši su prihodi u 2013. iznosili 48,7 milijuna kuna, a godina je završena s 1,7 milijuna kuna gubitka. No, treba napomenuti da je gubitak u 2012. iznosio 2,1 milijun kuna, pa je iduće godine smanjen, kao i da su prihodi smanjeni za pet milijuna kuna jer smo izgubili ruske putnike zbog ulaska u EU i promjene viznoga režima. Međutim, srezali smo troškove - napominje Svemir Radmilo, direktor Zračne luke Pula, u kojoj radi 128 stalno zaposlenih i 10 djelatnika s ugovorom na određeno vrijeme.
U Zračnoj luci Rijeka, smještenoj u Omišlju na Krku, hvale se rastom broja putnika i prihoda. Prema riječima Tomislava Palalića, direktora, prihodi Zračne luke Rijeka prošle su godine iznosili oko 17 milijuna kuna ili 20 posto više nego godinu ranije, dok je promet porastao za 100 posto. Unatoč tome, prošlu je godinu riječki aerodorm zaključio s minusom od 1,1 milijun kuna, što je, ističe Palalić, bitno manji gubitak nego prijašnjih godina, kada je on znao dosezati i 10 milijuna kuna. Smanjen je i broj zaposlenih, kojih je trenutno 63.
- Imamo pozitivan trend i, prema sadašnjim pokazateljima, 2014. će biti prva godina koju ćemo završiti u plusu - najavljuje Palalić.
Ključan broj putnika
Ostvarenim su rezultatima zadovoljni i u Zračnoj luci Osijek, koja je prošlu godinu zaključila sa simboličnom dobiti od 25.000 kuna, a ove joj je godine promet povećan za gotovo tisuću posto. Porast prometa rezultat je uvođenja nekoliko novih putničkih linija u domaćem prometu, kao i uspostave Ryanairove linije s Londonom. Zbog toga je u prvih šest mjeseci ove godine kroz osječki aerodrom prošlo 10.314 putnika ili gotovo tisuću posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
No, hoće li takvi rezultati biti dovoljni da privuku potencijalne koncesionare tek treba vidjeti. Njih ponajprije zanima godišnji promet putnika, o kojem ovise i financijski rezultati.