ZAGREB - Borislav Škegro ostao je 25. siječnja ove godine bez unosnog posla u Luci Ploče! Tog je datuma stupio na snagu raskid ugovora Raiffeisen banke i Quaestus savjetovanja o savjetničkim poslovima u dokapitalizaciji Luke, koji su lani u travnju dobili na natječaju. To je pristojno plaćen posao - 20 tisuća eura mjesečno, najmanje 10 mjeseci, plus 0,5 posto od iznosa ostvarene dokapitalizacije, što bi bilo 660 tisuća kuna.
Bitka za cijenu dionica
Međutim, kako je riječ o financijskom savjetovanju, a Quaestus za taj posao nema licencu, reagirala je Hanfa porukom da se mora eliminirati neovlaštenog savjetnika. U protivnom, Hanfa ne bi uopće razmatrala niti odobrila Prospekt o dokapitalizaciji, koji treba napraviti da bi dokapitalizacija uopće počela. Tom će dokapitalizacijom Luka Ploče temeljni kapital povećati sa 89 na 221 milijun kuna, izdanjem 330 tisuća novih dionica nominalne vrijednosti 400 kuna. Bitka se vodila oko načina utvrđivanja cijene tih dionica jer im je, prema prijedlogu za skupštinu dioničara sazvanu za ponedjeljak, raspon i konačnu cijenu trebala odrediti Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora.
Presedan u Hrvatskoj
Na to je Hanfa, dežurni policajac financijskog tržišta, oštro reagirala jer bi takvo određivanje cijene bilo manipulacija tržištem. Sada će tu cijenu opet odrediti Uprava, ali nakon što se javno utvrdi interes investitora i dobije suglasnost Nadzornog odbora, u kojem pretežu predstavnici države. Vlada je u četvrtak odobrila takvu tehniku i odlučila da će se “raspon cijena i konačna cijena... odrediti sukladno najboljim tržišnim praksama”. Tako će se cijena dionica za dokapitalizaciju prvi put u Hrvatskoj odrediti na burzi na osnovi predupisa potencijalnih ulagača.
A potencijalnih je ulagača, doznajemo u investicijskim krugovima, doista mnogo. Od domaćih su, navodno, najviše zainteresirani “klanovi iz Neretvanske doline”, čiji su najistaknutiji predstavnici Luka Bebić i Stipe Gabrić Jambo. Slijede bosansko-hercegovački interesenti jer je Luka Ploče važan ulaz i izlaz za BiH tržište, a među njima su i najpoznatiji tamošnji biznismeni i državne tvrtke.
Zainteresirani su, međutim, i veliki međunarodni igrači. Kinezi su, doznajemo, poslali pismo namjere, potom su tu američko-turski konzorcij te njemačke i ruske kompanije.
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA