ZAGREB - Nemiri u Egiptu , ciklona Yasi u Australiji i
Indeks najviši od 1990.
Naime, ta su tri istodobna događaja glavni okidač zbog kojega cijene sirovina lete u nebo: barel nafte je jučer skočio iznad 103 dolara, funta šećera je na burzi u New Yorku bila najskuplja u 30 godina i stajala je više od 36 centi, pšenica, soja i kukuruz najskuplji su u 30 mjeseci, tona bakra došla je na opasnu psihološku granicu od 10 tisuća dolara... UN-ova Agencija za hranu objavila je jučer da je njezin indeks cijena hrane na 230,7 bodova, najviši od 1990., otkad indeks postoji.
Zoellickov poziv
Agencija prognozira da će cijene hrane nastaviti rasti i sljedećih mjeseci. Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke, pozvao je zemlje G20 da hranu proglase prioritetom jer rast njenih cijena ugrožava siromašne i potpiruje inflaciju.
Veliki igrač na međunarodnim tržištima Jim Rogers, suosnivač Quantum Fonda s Georgeom Sorosem, za CNBC je prognozirao da će cijene hrane probiti plafon i pesimistički dodao da će skupa hrana poticati nove pobune i socijalne nemire te izazvati nova urušavanja vlada.
Sve se to itekako tiče i Hrvatske, kojoj se ove godine, prije najnovijeg skoka važnih cijena, predviđao skromni gospodarski rast od oko 1,3 posto, najlošiji u Europi. Bude li jačeg cjenovnog udara iz svijeta, taj će rast biti još manji ili ga uopće neće biti, prognozira ekonomist Damir Novotny.
Pad potrošnje
Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria banke procjenjuje ovogodišnji rast cijena hrane u Hrvatskoj na 6 do 7 posto, a realne plaće past će nam za oko pola posto. Nezaposlenost će, kažu obojica, rasti. Razlog: uvozno smo orijentirani. Uvozimo većinu sirovina i mnoge gotove proizvode, a najveći dio gospodarskog rasta generiramo iz domaće potrošnje.
- Nema govora da bismo pad potrošnje mogli kompenzirati u izvozu, kaže Novotny.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA