ZAGREB - Ulazak Hrvatske u drugu recesiju nije ništa neobično za hrvatskog premijera Zorana Milanovića jer je “slično stanje u najvećem dijelu Europe”. U svojim javnim istupima više je puta pojasnio da su iz tog ponora izvuklo tek nekoliko specifičnih zemalja poput Poljske i baltičkih zemalja. Je li to baš tako?
U prošloj godini, kada je krenuo lagani oporavak , samo su Hrvatska i Slovenija stagnirale. Baltičke zemlje i Poljska rasle su više od 4 posto, a rast u Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Mađarskoj iznosio je oko dva posto. Za zemlje regije, kao i za eurozonu, 2012. godina bit će lošija od prethodne zbog dužničke krize i pogoršanja globalne situacije. Ipak, nije svima jednako loše. Razlike među zemljama samo se produbljuju.
Prema izvješću “EU 11 Regular Economic Report”, polugodišnjoj publikaciji Svjetske banke, od jedanaest najmlađih članica EU, samo će tri imat pad BDP-a: Slovenija 1,2 posto, Hrvatska jedan posto, te Mađarska 0,4 posto.
Ostalih osam zemalja ostvarit će ekonomski rast, makar i skroman, a najbolje i dalje stoji Poljska čiji će BDP porasti 2,9 posto. Posljedica toga je da se nezaposlenost u većini zemalja smanjuje ili stagnira, a jedino je Hrvatskoj danas veća nego na vrhuncu krize.
U najgoroj grupi
Pod uvjetom da se gospodarski problemi u eurozoni ne pogoršaju, u idućoj godini očekuje se poboljšanje ukupnog okruženja, pa i oporavak u regiji. No, ni ovaj put neće se svi oporavljati jednakom dinamikom. Hrvatska ostaje u malobrojnoj skupini zemalja, sa Slovenijom i Mađarskom, koje će rasti najsporije.
U najtežoj situaciji čini se da je Slovenija koju čeka rast od svega 0,6 posto, a Mađarska i Hrvatska povećat će BDP za 1,5 posto. Ako je to nekome utješno, Hrvatska po intenzitetu pada ili brzini rasta BDP-a više nije najgora u regiji; tu je ‘čast’ prepustila Sloveniji.
Glib ili razvoj?
Brojne analize, istraživanja i prognoze, kako domaćih tako i stranih ekonomista, ustrajno ukazuju na problem da Hrvatska nema potencijal za brži rast ekonomije u srednjem roku, za razliku od mnogih zemalja regije. Neke su krizu dočekale spremne, poput Slovačke i Poljske, a neke su posljednjih godina dovele u red, primjerice, baltičke zemlje, Bugarska i Rumunjska. Hoće li Hrvatska još više zaglibiti ili će se konačno osposobiti za brže kretanje, u velikoj mjeri ovisi o tome što će napraviti premijer Milanović i njegovi ministri.
Uz zadržavanje stabilnosti javnih financija, Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj, smatra da je za Hrvatsku jako važno prije ulaska u EU “pripremiti se za prihvat sredstava iz Unijinih fondova”.
Kako bi mogla povući što više novca i na taj način potaknuti rast ekonomije, Hrvatska mora ojačati sposobnost javne administracije, prirediti što više izvedivih projekata i stvoriti fiskalni prostor za njihovo sufinanciranje.
Fondovski novac
Sve bi to trebalo biti praćeno i reformama na drugim područjima, prije svega u cilju poboljšanja investicijske klime i privatnih ulaganja.
U trenutku kada se europski političari bave dilemom kako istodobno smanjiti dug i velike deficiti te potaknuti rast ekonomije, u Svjetskoj banci smatraju važnim naći pravi balans: tako da se potiču dijelove ekonomije koji imaju potencijale rasta, a da fiskalni položaj zemlje ne postane izvor nestabilnosti.
Vlada svake zemlje morat će sama odlučiti koliko brzo i na koji način želi konsolidirati javne financije i pritom zadobiti povjerenje tržišta.