ZAGREB - Premda se susret najavljuje već tjednima, premijerka Jadranka Kosor još se nije sastala s čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koji joj žele uručiti popis dvadesetak stranih i domaćih ulaganja koja zapinju na bezbrojnim administrativnim preprekama.
Riječ je o investicijama čiju ukupnu vrijednost poslodavci procjenjuju na dvije do tri milijarde eura, što je iznos koji, primjerice, premašuje vrijednost ovogodišnjeg manjka državnog proračuna koji je, nakon nedavnog rebalansa, postavljen na oko 14 milijardi kuna ili oko dvije milijarde eura.
Vojska nezaposlenih
HUP-ova računica pokazuje da bi se provedbom tih projekata u Hrvatskoj moglo otvoriti oko 50.000 radnih mjesta. U uvjetima kada burzu rada opsjeda gotovo 300.000 nezaposlenih, ne treba niti govoriti što bi otvaranje toliko novih radnih mjesta značilo za Hrvatsku.
- Identificirali smo investicijske projekte koji se muče s raznim preprekama koje im postavljaju država i lokalne vlasti, ali dosad taj popis nismo imali priliku uručiti premijerki jer nam još nije određen termin sastanka s njom - žale se u HUP-u.
Ulaganja i politički problem
Umjesto s predstavnicima Vlade, poslodavci su se posljednjih dana susreli s predstavnicima oporbe. Prvi na njihovu popisu bio je šef SDP-a Zoran Milanović, a u planu su susreti i s čelnicima drugih stranaka, od kojih HUP-ovci očekuju potporu.
Od blokiranih projekata, u javnosti je vjerojatno najpoznatiji, a politički najosjetljiviji slučaj Rockwoola u Istri. Iako su se lokalne vlasti još 2005. obvezale sagraditi 400 metara dugu pristupnu cestu do tvornice, to do danas nije učinjeno. Zbog toga su šleperi prisiljeni voziti po makadamu, a Rockwool bi čak mogao i tužiti državu. U međuvremenu je zbog optužbi da zagađuje okoliš Rockwool postao vruća politička tema u Istri.
Na popisu HUP-ovih zamjerki su i medijski eksponirani slučajevi Cvjetnog trga u Zagrebu te golf-parka Srđ kod Dubrovnika. U oba se slučaja otpor lokalnog stanovništva pokazao velikim, a političke elite nisu se znale jasno i nedvosmisleno postaviti, pa ne čudi što u HUP-u sve više upozoravaju da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima.
I dok se zemlje u okruženju bore kako bi privukle ulagače, u Hrvatskoj oni nailaze na brojne prepreke. Među njima je i projekt gradnje turističkoga golf-odmorišta Marlera pokraj Ližnjana na jugu Istre.
Taj projekt Dražena Ladića “težak” je 1,1 milijardu kuna, a njegova bi provedba otvorila oko 600 radnih mjesta. Iako je Ministarstvo turizma pripremilo svu potrebnu dokumentaciju, Vlada nikako da upali zeleno svjetlo za njegovu provedbu.
Bolje sreće nije ni projekt Fantasyland na području Samobora, koji zapinje, upozoravaju poslodavci, na HFP-u. Slično je i s nizom drugih investicija u turizmu, od Hrvatskog sna Vicenca Blagaića pa do švedskog turističkog projekta na Braču.
Kakav odnos prema ulaganjima i poduzetništvu vlada u nas, možda najbolje pokazuje primjer poslovnog tornja East Side Tower na zagrebačkom Žitnjaku, koji blokiraju odredbe pravilnika iz daleke 1985. godine. Prema tom pravilniku, objekt mora biti udaljen najmanje 30 metara od magistralnog cjevovoda, pa cjevovod treba premjestiti, što je znatno usporilo i poskupilo tu investiciju.
Milijarde na cesti
Sličnih problema, zbog kojih milijarde stoje doslovno na cesti, u Hrvatskoj ima mnogo. Spora i neučinkovita birokracija, korupcija, nesređen sustav, strah od ulagača i nedostatak vizije glavni su razlozi zbog kojih, tvrde poslodavci, nikako da se pokrenemo s mrtve točke.
Kupili banke i pivovare, fali greenfield investicija
Suprotno uvriježenom mišljenju, Hrvatska je dosad privukla znatna strana ulaganja.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u naše se gospodarstvo od 1993. pa dokraja ožujka slilo gotovo 24,5 milijardi eura.
Unatoč tome, Hrvatska je i dalje daleko od ambicije da postane “jadranski tigar”. Naš problem s ino-ulagačima je nedostatak greenfield ulaganja, a one koje pokreću proizvodnju “od nule”, otvaraju nova radna mjesta i povećavaju izvoz.
Umjesto toga, u fokusu stranih ulagača ostala su ulaganja u banke, trgovine, pivovare i telekome. To je jedan od osnovnih razloga zašto je Hrvatska postala gospodarski inferiornija od niza zemalja koje su joj donedavna gledale u leđa, poput Češke, Slovačke ili Mađarske.
Iako će ulazak u EU potaknuti ulaganja, stručnjaci upozoravaju da nam pravi izazov već sada nije konkurencija zemalja iz okruženja, već i iz Kine, Indije i drugim tržištima, s jeftinom radnom snagom i sirovinama. Hrvatska već sada stranim ulagačima mora nuditi što bolje uvjete, a ponašanje državne i lokalne adminsitracije upravo je suprotno od toga. ( A. M.)
Crna knjiga HUP-a: Od investitora se traži i 48 potpisanih ugovora, a korupcija je uobičajena pojava!
1. Holcim i Knauf - zbog nefunkcioniranja administracije ne mogu pribaviti ili produžiti rudarsku koncesiju
2. Lipik Glas - neriješeni imovinsko-pravni odnosi u pitanje dovode proizvodnju i koče investiciju u projekt Valis Solaris, vrijednu 2,5 milijardi kuna, koja bi otvorila 200 novih radnih mjesta, a koju su podržali i Angela Merkel i Silvio Berlusconi
3. Wienerberger - već je djelomično ugasio proizvodnju i planira otići iz Hrvatske zbog teškoća u pribavljanju dozvola, manjkavosti propisa i ponašanja administracije
4. IGM Šljunčara Trstenik
5. Igma Nexe, Kamen Sirač i Obšivač - domaći ulagači koji se suočavaju s preprekama ulaganjima u vlastitoj zemlji
6. Pipelife Karlovac - već je ugasio proizvodnju
7. Rockwool Adriatic - Općina Pićan i Istarska županija ne žele mu asfaltirati 400 metara pristupne ceste i priključak na vodovod
8. Bobita d.o.o. - Projekt Hotel Romana u Makarskoj
investicija zapinje na nedonošenju prostorno-urbanističkog plana Makarske i sporosti i tromosti državnog aparata
9. Projekt Dražanac - nemogućnost ishođenja lokacijske dozvole od resorng ministarstva
10. Projekt Contarini - investicija je žrtva važećeg PUP, kojeg je odobrilo nadležno Ministarstvo, a koji dopuštenu visinu građevine definira s dva kontradiktorna uvjeta
11. Projekt Gospa od Žnjana - investiciju je zaustavio Grad Split jer je Detaljni plan uređenja koji uređuje predmetnu lokaciju donesen na način da je “ušao” u pomorsko dobro
12. Poljopromet, Rizman i Palmeta Metković - iako su od Hrvatskih šuma uzele u koncesiju kamenito zemljište i pretvorile ga u plodno tlo, problemi im se javljaju kod dobivanja lokacijske dozvole
13. Tvrtka Tegra - Projekt izgradnje infrastrukture u tri romska naselja u Međimurju, koji se sufinancira novcem EU, nailazi na birokratske prepreke, pa će Hrvatska možda morati vratiti novac u blagajnu EU
14. Poslovni toranj East Side Tower na Žitnjaku - zapinje na odrebama Pravilnika iz vremena SFRJ iz 1985., koji nalaže da toranj od magistralnog cjevovoda mora biti udaljen najmanje 30 metara, zbog čega cijela investicija kasni i znatno je skuplja
15. Projekt Marlera u Ližnjanu - iako je Ministarstvo turizma pripremilo svu potrebnu dokumentaciju, Vlada još nije dala zeleno svjetlo projektu, a kada će - nitko ne zna
16. Projekt Golf park Dubrovnik na Srđu - blokira ga otpor lokalnog stanovništva i politička prepucavanja
17. Projekt Cvjetni prolaz u Zagrebu - početak radova obilježili su prosvjedi građana i političko prepucavanje
18. IKEA Rugvica moraju sami graditi spoj na autocestu Zagreb - Lipovac
19. Pervanovo, Dubrovnik
20. Švedski turistički projekt Milna na Braču
21. Hrvatski san, Pelješac
22. FAMI d.o.o. - gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od početka prikupljanja dokumentacije pa do puštanja u pogon jednoga postrojenja potrebno je potpisati čak 48 ugovora i ishoditi 13 suglasnosti, a prikupljanje dokumentracije traje najmanje dvije godine, dok je u inozemstvu rok za to šest mjeseci
23. Tvrtka Kožul d.o.o. Slavonski Brod - projekt gradnje skladišne hale od gradske uprave čekaju građevinsku dozvolu dvije godine
24. Projekt Fantasyland - nemogućnost ostvarivanja komunikacije i koordinacije stručnih timova s HFP-om od lipnja prošle godine, od kada nepotpisan stoji i parcelacijski elaborat ( Izvor: HUP)