DETALJI IZ TORNJA: KAKO JE VLADIN IZVANREDNI POVJERENIK PREUZEO POSRNULI KONCERN Todorić je Ramljaka osobno dočekao

Izvanredni Vladin povjerenik Ante Ramljak preuzeo je jučer poslijepodne od Uprave Agrokora upravljanje posrnulim koncernom, a na primopredaji u tornju bio je i vlasnik kompanije Ivica Todorić.

Prema riječima naših sugovornika, razgovor je bio konstruktivan. Ističu i da je Todorić za povjerenika pripremio mapu s dokumentima za koje je vjerovao da će mu u prvim koracima trebati, te ga je detaljno brifirao o stanju u kompaniji i onome što bi po njemu pod hitno trebalo napraviti za normalizaciju poslovanja prije Uskrsa.

Plenkovićev rizik

Nakon primopredaje Ramljak je izjavio kako “Ivica Todorić i ostali članovi Uprave više neće biti u Upravi i neće dolaziti na posao”. Ramljak od njih “očekuje da se odazovu ako ih pozove da pojasne neke pojedinosti vezane za poslovanje i da ga upoznaju s određenim poslovnim procesima”.

Povijesni dan za hrvatsko gospodarstvo počeo je jučerašnjom sjednicom Vlade na kojoj je Ante Ramljak imenovan izvanrednim povjerenikom, a nastavio se sastancima predstavnika Vlade s dobavljačima i velikim bankama vjerovnicima s pripadajućim trima konferencijama za novinare. Glavni politički moment je pritom bio taj da je premijer Andrej Plenković jasno naznačio kako se u slučaju projekta lex Agrokor i imenovanju izvanrednog povjerenika radi o prvorazrednoj političkoj odluci Vlade, a to znači da će se i uspjeh ili neuspjeh restrukturiranja Agrokora umnogome odraziti i na političku ocjenu uspješnosti izvršne vlasti. Ovo je zbilja najveća mirnodopska odluka neke Vlade od rata naovamo. Plenković je tako preuzeo veliki politički rizik na sebe. Nadalje, predsjednik Vlade nije izravno odgovorio na pitanje novinara što će napraviti ne dođe li do nagodbe među vjerovnicima u okviru prinudne uprave, te je time jasno ostavio izglednim spekulaciju prema kojoj se Vlada u tom, mogućem predstečajnom trenutku, spremna i financijski uključiti u restrukturiranje Agrokora.

Važna poruka

Drugi značajan političko-ekonomski moment jest istup Plenkovića u kojem je rekao kako je cilj Vlade “da ovaj slučaj iskoristimo i za identificiranje problema u poslovanju, njihovo rješavanje i sigurnost platnog prometa te da na taj način izvučemo određene lekcije koje nam ovaj primjer daje”. “To je jedan od širih, transformativnih ciljeva koji će biti dodana vrijednost usvajanja ovoga zakona i angažmana na rješavanju ovoga pitanja”, naglasio je Plenković. Tim istupom premijer je poslao poruku kako su u Vladi svjesni svih problema vezanih za model prikrivenog financiranja Agrokora preko dobavljača i faktoring društava, ali je veliko pitanje što Vlada može napraviti u tom pitanju, osim stvoriti uvjete za kvalitetno restrukturiranje kompanije koji bi onda rezultirao uobičajenim rokovima plaćanja koji vladaju u gospodarstvu i sektoru trgovine. U tom smislu je znakovito da je Plenković, osvrćući se na problem izdavanja mjenica u dvostrukoj funkciji naplate roba i usluga i kao kolaterala za kredit, kazao da su banke izrazile razumijevanje za posebnost toga problema.

“Iskoristit ćemo sve mehanizme da se nađe rješenje u kojem bi onaj koji je bio krajnji korisnik tih sredstava, na kraju ta sredstva i vratio. Mislim da postoji jedan konsenzus da je ovo pitanje bitno i zbog pouzdanja i povjerenja prema dobavljačima, a i rješavanja toga pitanja, za koje mislim da ga u budućnosti treba puno obazrivije i s dužnom pozornošću i pratiti i ulaziti u takvu vrstu poslovnog odnosa”, istaknuo je Plenković. Taj “mehanizam” prema kojemu bi samo “krajnji korisnik”, odnosno Agrokor, ako je riječ o prikrivenom financiranju koncerna, platio regresne mjenice, moguće je “urediti” samo uz suglasnost banaka i faktoring društava. To se ne može riješiti Vladinim dekretom, a iz banaka je jučer došla informacija da su u razgovoru s regresnim dužnicima (dobavljačima) spremni restrukturirati taj dug.

Treći bitan događaj jest taj da su, prema riječima Miljenka Živaljića, šefa Zabe, banke spremne osigurati dodatnu likvidnost, odnosno kredit u iznosu od 150 milijuna eura. Na pitanje radi li se samo o prvoj tranši novog kredita jer se u prethodnom, propalom “standstill agreementu” istaknula potreba o 300 milijuna eura nove likvidnosti, Živaljić nije htio dodati ništa konkretnije. Naime, kriza likvidnosti Agrokora je prevelika i ako se ne pronađe dovoljno novca čitav projekt će, naravno, postati upitan.

Zadovoljni izborom

Četvrta važna stvar koja je dogovorena u ponedjeljak jest to da su se vjerovnici, banke i dobavljači usuglasili da se podmiruju prvo dobavljači kojima je blokiran račun, dok je Marica Vidaković, prokuristica Kraša, istaknula kako je dogovoreno da se dućani Konzuma napune robom. Podsjetimo, stari dugovi i računi, nastali prije ovog ponedjeljka, mogu se plaćati samo uz suglasnost svih vjerovnika, pa tako za svaku takvu isplatu mora biti postignuta suglasnost.

Ovdje problem može biti taj da za ovu isplatu starih računa pristanak nisu dali predstavnici vlasnika obveznica, pa im je otvoren prostor za tužbu, pogotovo ako za velike dobavljače, kreditore i obvezničare bude dogovoren otpis dijela potraživanja (a to se čini više nego izglednom opcijom). Ipak, za nadati se je kako će se u okviru Vijeća vjerovnika, u koji će biti uključeni i obvezničari, pokušati pronaći dogovor za cjelovito restrukturiranje financijskih obveza.

Peta, jako važna stvar jest to da su dobavljači i banke, barem u prvim kurtoaznim izjavama, zadovoljne izborom Ante Ramljaka na poziciju izvanrednog povjerenika, ali to je “kredit” koji će Ramljak tek morati opravdati. Ramljak je u svom nastupnom govoru ustvrdio da će pokušati osigurati sredstva za isplatu plaća radnicima do Uskrsa, a nakon toga dobavljačima, malim OPG-ovima, te da se nada kako će kredit za likvidnost od banaka doći na račun Agrokora do kraja tjedna. “Pred nama je dugo, intenzivno razdoblje sveobuhvatnog financijskog i poslovnog restrukturiranja”, zaključio je Ramljak.