Saborska je oporba danas izrazila bojazan da će banke i nakon izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju moći manipulirati najvišim dopuštenim kamatnim stopama, no ministar financija Slavko Linić na to je uzvratio da će se zakon mijenjati, ako se banke ne budu ponašale korektno.
"Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje", kazao je Linić.
LINIĆ HDZ-ovcima 'Osam godina ste uništavali Hrvatsku! Dotjerali ste do 200 milijardi duga'
Riječ je o zakonu koji bi trebao ograničiti samovolju banaka pri određivanju kamatnih stopa, uvođenjem fiksnih marži i jasnih parametara za izračun kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite te onemogućiti banke da jednostrano ukidaju dopuštena prekoračenja po tekućem računu.
Vlada predlaže i maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu, koja na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (euro, kuna, franak) uvećane za jednu trećinu, dok na ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu.
Linić je izračunao da bi time najviša kamata na stambene kredite bila oko pet posto, a na potrošačke nešto manje od 10 posto.
Podsjetio je da se u izradu zakona krenulo još u ožujku, a da je rasprava dugo trajala jer je Vlada pokušala približiti interese građana i banaka i naći najkvalitetnija rješenja.
"Moramo priznati da nakon šest mjeseci nismo postigli značajnije uspjehe u približavanju stavova. Zato ovaj prijedlog vjerojatno nije u potpunosti ni podržan od nekih građanskih inicijativa, ali sigurno nije ni po volji bankarskog sustava", rekao je Linić.
U ministrove argumente ne vjeruje Martina Dalić (HDZ). "Ovaj zakon predložen je u predizborne svrhe. Javna rasprava završila je 31. svibnja, Sabor je zasjedao još mjesec i pol, no Vlada je nakon izbora izgubila interes za ovaj zakon. Slučaj 'lex Perković' dokaz je da Vlada, kada želi, zna i može vrlo brzo intervenirati u zakone", rekla je Dalić.
Uvjerena je i da zakon ni na koji način ne ograničava samovolju banaka, posebno kad je riječ o maksimalnoj kamati na stambene kredite.
Vlada, naime, predlaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama, uvećane za jednu trećinu.
"Ovim se ne ograničava neka tzv. samovolja banaka, jer je limit u rukama onih čije se ponašanje, kao, želi ograničiti", ustvrdila je Dalić.
Upozorila je i da su zemlje koje su uvele ograničenja maksimalne kamatne stope vezale uz nezavisne faktore, na koje banke ne mogu utjecati. "Ta ograničenja nikako nisu definirana na način da banke same upravljaju visinom te maksimalne stope", rekla je Dalić.
"Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje", uzvratio joj je Linić.
Linić: Domaće banke ucjenjivale su državu
Iako Vlada vjeruje da će izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju korisnike kredita zaštititi od samovolje banaka, saborska oporba smatra da predložene mjere nisu dovoljne, a ministar financija Slavko Linić banke je optužio da su kamatama na trezorske zapise u kolovozu ucijenile državu.
HDZ-ova zastupnica Martina Dalić u raspravi je upozorila da kamatne stope ovise i o rizičnosti klijenata.
"Hrvatska je početkom kolovoza izdala trezorske zapise na domaćem tržištu, dakle zadužila se na godinu i pol dana uz kamatnu stopu od pet posto. To baš ne izgleda kao kamata za klijenta bez rizika", rekla je Dalić, na što joj je Linić odgovorio kako banke kamatu nisu određivale po tržišnim principima.
"Imali smo sve dogovoreno s domaćim bankama, a onda je kamata skočila na pet posto. Znajte, to nije tržišni odnos. To je ucjena jednog bankara, Hrvata koji je na čelu banke, koji nije išao na tržišne odnose, nego na ultimatume zbog presude o 'švicarcima', a iza njega ne stoji njegova matica", ustvrdio je Linić.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić predložene je izmjene nazvao "zakonom o pokušaju provođenja socijalne politike ove vlade preko mrvica koje potražujemo od komercijalnih banaka".
Laburist Dragutin Lesar građane je pozvao da ne nasjedaju posrednicima Reiffeisen zadruge u Hrvatskoj, tvrdeći da se iza tog projekta krije "prevara i podvala".
"Oni namjerno dovode korisnike kredita u nemogućnost plaćanja i kredit pretvaraju u leasing, uzimaju im stan, kuću. Pozivam i ministra pravosuđa Miljenića da hitno intervenira u zakonodavnu regulativu da se takvi ugovori u Hrvatskoj proglase ništetnim jer su sklopljeni mimo propisa o sklapanju ugovora o kreditiranju građana", rekao je Lesar.
Željko Šemper (HSU) uvjeren je da će predložene zakonske izmjene zaštititi građane od prekomjernog rasta kamatnih stopa, a posebno je pohvalio odredbu po kojoj banke neće moći jednostrano ukidati dopuštena prekoračenja.
Upitao je, međutim, može li taj zakon spriječiti "poplavu silnih letaka kojima se umirovljenicima bezobrazno nude krediti stotinu puta veći od prosječne plaće".
"Isto mi nije jasno zašto uz ponudu ovih kredita idu i slike lijepih žena", požalio se Šemper.