PREOKRET

DRŽAVA IZAŠLA IZ MINUSA, JE LI VRIJEME ZA SMANJENJE POREZNE PRESIJE ZA GRAĐANE I PODUZETNIKE? Poslodavci zavapili: Vrijeme je za niži PDV!

    AUTOR:
    • Goran Penić

  • OBJAVLJENO:
  • 08.08.2017. u 09:31

HANZA MEDIA

Martina Dalić, Davor Majetić, Velimir Šonje i Davor Huić

Ministrica M. Dalić: PDV je porez na potrošnju i njegovo smanjivanje ne bi rezultiralo snižavanjem cijena i eventualnom koristi za građane

Proračun opće države u prvih je pola godine zabilježio blagi suficit od nekoliko milijuna kuna, podaci su Ministarstva financija, a ako se gledaju samo korisnici proračuna, bez izvanproračunskih korisnika i lokalne države, u najmanjem smo deficitu ikada - tek 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, dok je lani u isto vrijeme proračunski manjak iznosio 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a.

Sređivanje javnih financija, pozitivni ekonomski trendovi, odlična turistička sezona, rast na godišnjoj razini od osam posto u trgovini na malo, rast BDP-a...

Je li sada došlo vrijeme i za daljnje smanjenje porezne presije za građane i poduzetnike? Treba li HDZ, primjerice, početi ispunjavati predizborno obećanje i u idućoj godini smanjiti opću stopu PDV-a sa 25 na 24 posto, a do kraja mandata za još jedan postotni poen?

Suprotni stavovi

Naši sugovornici iz poduzetničkih krugova, iz HUP-a i Lipe, kažu da je sada pravo vrijeme da se smanji opća stopa PDV-a, dok s druge strane potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, kao i ekonomist Velimir Šonje, smatraju kako smanjenje PDV-a ne bi dovelo do neke koristi za građane te da bi moguće daljnje rasterećenje trebalo ići u smjeru dodatnog smanjenja poreza na dohodak. Davor Huić, iz Udruge Lipa, koja se zalaže za manje poreze, kaže kako je sada vrijeme da država nominalno zamrzne potrošnju, zaustavi ili uspori rast troškova te da polako smanji poreznu presiju, na način da taj rast bude i dalje održiv.

- Dobre su vijesti da nam ide dobro i da dolazi do suficita, što znači da država može financirati svoje troškove, ali s druge strane povećava se udio države u BDP-u i brzina punjenja proračuna je veća od rasta BDP-a. Udio se iz 2015. u 2016. povećao za 2,4 postotna boda i sada je na 47,6 posto, dok usporedive države imaju udio od 35 do 40 posto. PDV je dvaput dizan u krizi, sada je kriza prošla i mislim da bi to trebalo staviti na stol. Pozitivno je što je smanjena stopa poreza na dobit i dohodak, moglo bi se naći prostora za dodatno smanjenje, a sada je na redu i PDV. Za to treba malo usporiti državnu potrošnju, a u smjernicama ne vidimo da se to događa, što nije dobro za zemlju koja je toliko zadužena - kaže Huić.

Poslodavci, pak, očekuju smanjivanje troškova poslovanja u Hrvatskoj, što znači reforme, kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.

- To drugim riječima znači ozbiljne reformske mjere, koje će kao jednu od posljedica imati i ozbiljne promjene na rashodovnoj strani proračuna, odnosno smanjivanju potrošnje države. To bi uz očekivani rast stvorilo pretpostavke za ozbiljnije smanjivanje opterećenja gospodarstva koje je i dalje visoko. U takvim okolnostima smanjivanje PDV-a bi mogla i trebala biti vrlo realna opcija.

HUP smatra da je vrijeme rasta gospodarstva najbolje vrijeme za ozbiljne i duboke promjene, koje od ove Vlade i očekujemo u ostatku rada svog mandata - poručuje Majetić.

Hrvatska je, naime, među četiri države u Europskoj uniji s najvećom općom stopom PDV-a. Mađarska ima opću stopu od 27 posto, a Danska i Švedska imaju 25 posto, kao i Hrvatska. A prema prihodima PDV-a u postotku BDP-u, u 2016. smo bili prvi među svim EU državama i taj je udjel iznosio gotovo 14 posto, dok je sljedeća država iza nas Danska s oko devet posto.

Prvi cilj Vlade

Kada bi HDZ ipak do kraja mandata smanjio stopu na 23 posto, onda bismo bili u krugu država s Poljskom, Portugalom, Irskom.

Potpredsjednica Dalić, pak, poručuje kako je ukupni cilj fiskalne politike smanjivanje javnog duga, a da za to treba imati niz godina u kojem će se održavati značajan primarni suficit.

- Mi smo sada u toj poziciji i to treba održavati. U utvrđivanju smjera fiskalne politike treba uzeti u obzir i stanje poslovnog ciklusa. Ekonomija raste i tome rastu sada ne trebaju dodatni fiskalni poticaji. Upravo suprotno, treba napraviti zalihu za vrijeme kada poslovni ciklus opet počne pokazivati usporavanje rasta - kada dođu lošija vremena. A to znači smanjiti dug i deficit sada kada su povoljna vremena kako bi se u lošijim vremenima moglo intervenirati povećanjem deficita - pojašnjava Dalić.

Kada je riječ o PDV-u, Dalić kaže kako bi se se u određenom trenutku, ako bi se počelo razmatrati porezno rasterećenje, prednost trebalo dati smanjivanju poreza koji utječu na konkurentnost kroz cijenu rada ili druge proizvodne troškove.

- PDV je porez na potrošnju i njegovo smanjivanje upravo u ovoj uzlaznoj fazi ciklusa većinom ne bi rezultiralo snižavanjem cijena i eventualnom koristi za građane, nego bi se prelilo u čistu jednokratnu subvenciju trgovcima. Stopa bi se smanjila, cijene bi većinom ostale iste, a razlika bi ostala trgovcima - kaže Dalić.

Pogreške prije 2008.

Dodaje kako nikako ne bismo smjeli napraviti grešku iz razdoblja prije 2008. kada se nije uspjelo dovoljno brzo konsolidirati fiskalnu politiku jer je zbog brzog rasta BDP-a padao dug, s obzirom na to da je stopa rasta bila veća od kamatne stope i sve je izgledalo super, zadovoljavali su se proračunski apetiti, a dug je padao.

- Kada je došla kriza, dug i deficit su eksplodirali. To se ne smije ponoviti, nego u vođenju fiskalne politike treba uzeti u obzir i stanje poslovnog ciklusa te biti oprezan u potrošnji, smanjivati dug i deficit znajući da će prije ili kasnije opet doći loša vremena. Sada je vrijeme za štednju i oprez - upozorava Dalić.

Ekonomist Velimir Šonje na tragu je onoga što govori i potpredsjednica Dalić - prioritet je daljnje smanjenje javnog duga, a tek potom porezno rasterećenje, pri čemu, po njemu, smanjenje PDV-a nije najsretnije rješenje.

- Treba biti oprezan kod tumačenja brojki o suficitu zbog ogromnih dugova u zdravstvu. Imamo prevelik javni dug i prioritet je još brže smanjivanje duga. Tek kada se kamatna stopa na obveznice spusti za barem jedan postotni bod može se razmišljati o poreznom rasterećenju, pri čemu PDV nije najsretniji odabir jer vjerujem da malo smanjenje ne bi uopće utjecalo na smanjenje cijena, što znači da bi prvi korak trebao ići u pravcu daljnjeg rasterećenja troška rada radi poticanja zapošljavanja - zaključuje Šonje.

ELIPSO

Izdvajamo