Donald Trump i Hillary Clinton dva su najnepopularnija kandidata za nominaciju na predsjedničkima izborima u SAD-u u modernoj povijesti. Većina Amerikanaca duboko je razočarana izborom koji im je ponuđen za studeni i mnogi će jednostavno glasati protiv kandidata koji im se više ne sviđa. Sva veća istraživanja javnoga mnijenja neprestano ukazuju kako Trump i Clinton imaju najvišu razinu nepopularnosti među izglednim kandidatima od 1970-ih. Najnovije istraživanje Associated Presa pokazuje da 55 posto Amerikanaca ima negativno mišljenje o Clinton, a 69 posto ih ne voli Trumpa i neće glasati za njega.
Problem s Hillary Clinton je duboko ukorijenjen i datira u doba dok je bila prva dama u Bijeloj kući, kad se smatralo da se previše upliće u politička pitanja iako nije izabrana dužnosnica. Ona je polarizirajuća figura između demokrata i republikanaca i nije osoba koja pokazuje osjećaje, pri čemu je oko pola Amerikanaca doživljava nečasnom i nepouzdanom. Njezino iskustvo i stručnost se bitno manje dovode u pitanje jer je bila i senatorica i državna tajnica.
Trumpovi su problemi recentniji i očitiji. Njega se doživljava arogantnim, neiskusnim i ignorantom. Bazu njegove podrške predstavljaju, kao što se vidi na predizborima, bijesni bijeli glasači, većinom muškarci, lošije obrazovani i stariji, koji su razočarani političkim establishmentom i ekonomskim uvjetima. Nedovoljan je broj takvih glasova kako bi se jamčila izborna pobjeda. Od lipnja 2015. godine oko 60 posto Amerikanaca je iznijelo Trumpu nesklona stajališta, a samo 35 posto njih ona koja su mu sklona. Za razliku od Clinton, čak ni članovi Republikanske stranke mu ne vjeruju. Interesantno, religijski konzervativci smatraju ga liberalom, a republikanski intervencionisti, pak, izolacionistom. Samo 53 posto republikanaca ima pozitivno mišljenje o Trumpu.
Sedam od deset registriranih demokrata ima pozitivno mišljenje o Clinton, a samo 17 posto demokratskih birača ističe da ne bi glasali za nju. Nasuprot tome, 31 posto republikanaca tvrdi da neće glasati za Trumpa. Uz to, većina glasača je stalno navodila da bi radije glasala za Clinton nego za Trumpa, bez obzira na to što misle o njoj. Od 67 ispitivanja javnoga mnijenja provedenih u proteklih godinu dana, u 58 su ispitanici izabrali Clinton, a Trump je tijesno pobijedio u samo šest.
Trump i Clinton loše stoje među brojnim neovisnim biračima koji se ne identificiraju ni s jednom od velikih stranaka. Neovisnima se trenutačno određuje 42 posto Amerikanaca, 29 posto ih tvrdi da su demokrati, a 26 posto da su republikanci. Za Trumpa su posebno problematične dvije biračke skupine: žene i manjine, etničke i religijske. Njega se doživljava seksistom koji vrijeđa žene tijekom kampanje. Na njegovu žalost, podaci potvrđuju da je nemoguće osvojiti predsjedničke izbore bez značajne podrške žena: niti jedan kandidat nije bio izabran a da nije osvojio najmanje 43 posto ženskih glasova.
Više žena nego muškaraca izlazi na birališta na svim izborima od 1980. godine. Na prošlima, 2012., izašlo je 63,7 posto žena, a 59,8 posto muškaraca. Na prijašnjih šest izbora žene su većinom glasale za demokrate. Nedavna anketa CNN-a otkriva da 73 posto žena ima negativan stav o Trumpu. Za razliku od predizbora, u studenome će oko 54 posto birača biti žene. Trumpov drugi najveći demografski problem je rastući broj Latino birača, ljudi koje je snažno otuđio tijekom predizbora svojim napadima na imigrante. A postaje izuzetno teško osvojiti Bijelu kuću ako ne možete osigurati hispanoameričke glasove jer oni čine do 17 posto populacije i predstavljaju mnogo veće manjinske zajednice u državama kao što su Kalifornija, Arizona, Nevada, New Mexico i Florida. Trump računa da će njegove populističke poruke protiv establishmenta imati odjeka u sjeveroistočnim državama s većom radničkom klasom koja je tradicionalno glasala za demokrate. Od 18 država koje osiguravaju većinu demokratskih glasova, Trump tvrdi da može osvojiti New York, Pennsylvaniju, Ohio, Michigan i Wisconsin te tako odrezati Clinton od njezine baze. Računa da će potaknuti visoku stopu odaziva bijelih radnika koji su prije bili poznati kao “Reaganovi demokrati”.
S druge strane, demokrati vjeruju da mogu postati konkurentniji u nekim tradicionalnim republikanskim južnim i zapadnim državama, posebno onima s rastućim brojem pripadnika manjinskih zajednica koji se osjećaju napadnuti Trumpovim očitim rasizmom i ksenofobijom. To bi uključivalo Floridu, Georgiju, Virginiju, Sjevernu Karolinu, Colorado i Arizonu.
Na dolazećim izborima treba ipak posebno promatrati jedan dodatni indikator: treba vidjeti hoće li žar da se jednom od kandidata onemogući pobjeda nadvladati razočaranje s oba ponuđena izbora. Ako ne, tada bi izlazak na izbore u studenome mogao biti izuzetno nizak pa bi rezultat bio bitno manje predvidiv.