Hrvatska i Europska komisija su pronašli rješenje koje će omogućiti Srbiji otvaranje poglavlja 23, o Pravosuđu i temeljnim pravima, a to rješenje uzima u obzir i Hrvatske zabrinutost, ali ne znači da će Srbija mora promijeniti zakone. To je jučer u Bruxellesu potvrdio Povjerenik EU za susjedstvo i proširenje Johanes Hahn u razgovoru sa skupinom novinara.
- Mogu vam reći da smo postigli rješenje prošle noći. Riešenje i formalnu odluku očekujem sljedeći tjedan. Hrvatska je imala neke dvojbe, neke smo pojasnili prije dva-tri tjedna, a oko jurisdikcije za suđenja za ratne zločine smo pronašli rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve, rekao je Hahn. Na opasku da je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova demantiralo vijest o postignutom rješenju, a pri tome čak i rekla da se radi o propagandi, Hahn je rekao kako je s ministrom Kovačem postigao 'političko rješenje'.
- To je rasprava koja se odvija između država članica, ali često mi pomažemo u pronalasku rješenja. Nije moja zadaća da sudjelujem u propagandi, na jednoj ili drugoj strani, ja se koncentriram na ono što sam razgovarao s Ministrom vanjskih poslova Hrvatske i to se treba sada implementirati dogovorom država članica na COREPER-u sljedeći tjedan, rekao je Hahn.
Na izravan upit novinara da li je vama ministar vanjskih poslova Hrvatske rekao da će deblokirati poglavlje Hahn je odgovorio - S ministrom Kovačem sam pronašao dogovor koji uzima u obzir dvojbe koje u ovom slučaju ima Hrvatska. Najbitnije je da smo postigli politički dogovor, a ostalo su tehnikalije, rekao je Hahn.
Izvori iz Europske komisije su pojasnili u kojem pravcu ide rješenje koje, kako kažu, uzimaju u obzir Hrvatske zabrinutosti, ali ne traže od Srbije da povuče zakon. Oni kažu da će se u nacrtu predstaviti zajedničko pregovoračko stajalište EU-a, koji je dokument o konsenzualnom stavu 28 članica o otvaranju poglaljavlja, ući formulacija da se zakon Srbije na kojeg Hrvatska ima primjedbe, a tiče se univerzalne nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, ne smije primjenjivati diskrimantorno.
- Mi razumijemo da je to za Hrvatsku osjetljivo i legitimno pitanje, ali mi ne možemo od Srbije tražiti da povuče zakon jer takav sličan zakon imaju i neke naše članica EU-a. S obzirom da postoji potencijal zlouoparabe toga zakona, mi ćemo u nacrtu zajedničkog stajališta staviti da ne smije biti diskriminacije u primjeni toga zakona, ali ukidanje ne možemo tražiti, rekao je izvor iz Komisije.
Isti izvor je dodao da Hrvatska može bilateralno rješavati sve probleme kao i druge koje ima, ali da ona ne mogu biti formalna mjerila u pregovoračkom procesu jer o tome ne postoji neki ujednačen standard EU.
Što se tiče hrvatskih primjedbi o boljoj zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji u Komisiju kažu da će od Srbije tražiti da ta prava maksimano štiti i promiče, da će EU sve to pozorno pratiti, ali se to ne može postaviti kao formalni kriterij jer su prava manjina u državama članica različitio regulirana od države do države. Međutim određeni standardi postoje.
Treći Hrvatski zahtjev, onaj o suradnji s Haškim sudom, u EU u potpunosti shvaćaju i prihvaćaju te to uopće nije niti bilo sporno. Zato će, kažu u Komisiji, u dokumentu za otvaranje poglavlja Srbije jasno stajati da mora nastaviti punu suradnju s haškim sudom i u potpunosti poštivati odluke tog suda.
Iz EU-a su i nakon odluke suda u Srbiji da ne mogu izručiti troje Šešeljevih suradnika, optuženih za nepoštivanje suda, poručili da moraju ispuniti sve uvjete.
- Primili smo na znanje odluku višeg suda u Beogradu. Način na koji Srbija riješava ratne zločine je važan element naših pregovora sa Srbijom. To je važno i za regionalnu suradnju i pomirenje, i očekujemo da Srbija u potpunosti ispuni svoje ubveze u tom pogledu, rekli su u EU.
Izvori iz EU su rekli da se i prošli tjedan na sastanku Ministara vanjskih poslova u Parizu, koji je služio pripremi summita o Zapadnom Balkanu iz takozvanog 'Berlinskog procesa', a na kojem je bio i ministar Kovač, sve države još jednom rekle da neće blokirati jedni druge na putu prema EU. Isti su izvori rekli da se ponašanje Hrvatske, iako je nekima to izgledalo kao još jedan primjer zlouporabe članstva za blokiranje susjeda, nipošto ne može usporediti s ponašanjem Grčke u slučaju Makedonije ili Cipra u slučaju Turske.
Sada će nizozemsko predsjedništvo EU uskladiti konzultacije kako bi sljedeći tjedan imali i formalni pristanak, a da do kraja lipnja Srbija otvori spomenuto poglavlje. U EU kažu da bi i za Hrvatsku trebalo biti važno da Srbija čim prije otvori to poglavlje jer onda bi i EU imala više mogućnosti pratiti vladavinu prava u Srbiji.