Ni Jasenovac, ni Bleiburg, već izlaz iz gospodarskog ponora u kojem smo proveli zadnjih šest godina i rješavanje teške socijalne situacije. Upravo bi to, smatraju vodeći hrvatski ekonomisti s kojima smo razgovarali, trebale biti glavne teme razgovora predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanovića i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka. Oko reformi koje bi nas pozicionirale na putu oporavka dvojica bi vodećih političara u zemlji, smatraju ekonomisti, trebala postići i dogovor. Prepisku dvije vodeće stranke u zemlji ekonomisti, naravno, nisu htjeli komentirati, ali primjećuju da je Hrvatska u izbornoj godini potonula u svjetonazorske rasprave. Dio naših sugovornika smatra da to nije slučajno jer ideološke rasprave u teškoj ekonomskoj situaciji političarima služe kao smokvin list za nedostatak vizije i ideja. I kao mamac za prikupljanje glasova.
DAMIR NOVOTNY, ekonomski analitičar
‘Vraćanje u prošlost je neprihvatljivo’
“Pitanje je jesu li to uopće svjetonazorska pitanja ili se radi o ‘momačkom nadmudrivanju’ dvojice političkih rivala. Hrvatska je članica EU u kojoj su svjetonazorska pitanja jasno definirana, vidjelo se to i po irskom referendumu. Vraćanje na teme iz prošlosti je apsolutno neprihvatljivo i arhaično, to nisu teme današnjice. Prijeko je potrebno postići konsenzus oko ključnih gospodarskih i socijalnih tema, poput reforme državne uprave, teritorijalnog preustroja, reforme socijalnih izdataka države, nastavka privatizacije radi povećanja udjela privatnog sektora i reforme mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava.”
JOSIP TICA, Ekonomski fakultet
‘Trebaju razgovarati o zapošljavanju‘
“Situacija u Hrvatskoj je teška. Svjetonazorske teme nisu ključne, ali su strankama očito najprivlačnije, budući da se u politici prema reformama puno i ne razlikuju. Rekao bih da su i jedna i druga stranka, što se tiče ekonomije, pomalo sramežljive. Dvojica najmoćnijih političara trebala bi zapravo razgovarati kako brže izaći iz ove krize. Proračunski deficit i javni dug su nam preveliki, a kamate koje plaćamo previsoke. Trebaju razgovarati o tome kako potaknuti gospodarski rast i razvoj i ubrzati zapošljavanje te kako smanjiti deficit. To podrazumijeva zahtjevne reforme, koje je teško provesti bez konsenzusa. Dakle, potrebno je postaviti ciljeve u reformama i rokove, a po instrumentima stranke se mogu razlikovati.”
MARIJANA IVANOV, Ekonomski fakultet
‘Neka ljudima objasne da nema socijalizma’
“Vodeći političari u zemlji trebali bi prestati pričati o svjetonazorskim pitanjima. Ekonomska situacija u Hrvatskoj jako je teška. Prošlost bi trebali ostaviti po strani, priče o tome skreću pozornost sa stvarnih problema. Prije svega, trebali bi objasniti ljudima da više ne živimo u socijalizmu nego u tržišnom gospodarstvu, koje ima i socijalnu komponentu, ali koja se odnosi tek na mali krug ljudi, koji zbog zdravstvenih ili nekih drugih razloga ne mogu privređivati. Trebali bi se dogovoriti oko minimiziranja javnih rashoda i reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava. Dogovor bi trebali postići i o načinu oporezivanja nekretnina te o velikim infrastrukturnim projektima te teritorijalnom preustroju.” .
ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, Ekonomski institut
‘Prošlo je vrijeme za dogovore’
“Vrijeme za bilo kakve razgovore i kompromise davno je prošlo. Hrvatska ulazi u izborno razdoblje u kojem će dominirati politička pitanja. Jasno je da je razgovor o svjetonazorskim pitanjima zamjena za sadržaj kojeg nema, no ostaje činjenica da je provedba reformi odgovornost Vlade, koja mora upravljati tim procesima. Uostalom, u Hrvatskoj nije imanentna kultura dijaloga. Kada je riječ o konsenzusu o ekonomskim pitanjima, on ima smisla u društvima s jakim privatnim sektorom i demokratskom tradicijom. No, ovo nije ni SAD, ni Njemačka. Hrvatska je etatistička država i vlast je ta koja vodi procese, ona ima sve poluge i instrumente da nešto pokrene ili ne pokrene.”
ANTE BABIĆ, ekonomist
Ključne teme su razvoj i zapošljavanje
“Ovako koncipirana svjetonazorska pitanja su irelevantna. Uostalom, i SDP i HDZ se zalažu za tržišno gospodarstvo. Ključne teme u Hrvatskoj danas su gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje, a to se može postići povećanjem izvoza i investicija. No, poduzetnici se ovdje i dalje suočavaju s brojnim barijerama. Stoga bi trebalo otvoriti raspravu i postići konsenzus o proračunskom deficitu i stanju u državnom proračunu, zatim o investicijskoj klimi, teritorijalnom preustroju i reformi državne uprave, kao i o javnim poduzećima. To bi trebale biti glavne teme sastanka dvojice vodećih političara u zemlji jer su to pitanja na koja mogu utjecati. S druge strane, u monetarnu politiku neka se ne miješaju.”
ANTO BAJO, Institut za javne financije
‘Pogled im seže samo do kraja mandata’
“Čelnici vodećih stranaka trebali bi ponajprije postići konsenzus oko toga hoće li se Hrvatska i narednih godina ovako zaduživati ili će konačno krenuti u reforme. Vlada i Sabor svake bi godine trebali raspravljati o javnom dugu. Isto tako, trebali bi razgovarati o starenju stanovništva, odnosno o negativnim demografskim kretanjima. To su ključne teme koje određuju budućnost Hrvatske i oko toga bi se trebali dogovoriti, pa čak, ako je moguće, postići i širi društveni konsenzus. U svakom slučaju, pred sobom bi trebali imati dugoročni horizont, odnosno gledati godinama unaprijed, a ne samo godine svojih mandata, jer se radi o glavnim problemima s kojima se suočavamo. Sve ostalo je manje bitno i deplasirano.”