Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na današnji je dan prije godinu dana počela i formalno svoj mandat u Uredu na Pantovčaku. Tim povodom razgovarali smo dan uoči godišnjice preuzimanja mandata čija prva godina završava u znaku promjena političkih odnosa u državi. Ipak, trenutačno najaktualnija priča jest ona o smjeni šefa tajne službe i odnosu s premijerom Tihomirom Oreškovićem čija se odluka o predsjedničinom zahtjevu za razrješenje Dragana Lozančića još uvijek čeka. Kolinda Grabar-Kitarović ne želi još uvijek otkrivati sve detalje svoje odluke, kao ni okolnosti smjene šefa SOA-e, dokle god ne dobije odluku iz Banskih dvora. Ističe samo da odluku nije donijela zbog osobnih razloga. U intervjuu za Jutarnji list iznijela je očekivanja od nove Vlade koja je izabrana nakon višetjednih, ponekad dramatičnih konzultacija i prevrata te najavila tematsku sjednicu koju želi sazvati.
Čini se da je najosjetljiviji period vaše prve godine mandata bilo vrijeme oko konzultacija za sastavljanje nove Vlade: s jedne strane se tražilo da odlučite temeljem najvećeg broja prikupljenih glasova, a s druge da proglasite relativnog pobjednika. Kako danas gledate na period konzultacija?
- Iako smo se suočili s potpuno novom situacijom, držim da je u konačnici cijeli proces osnažio hrvatsku demokraciju. Cijelo to vrijeme osjećala sam ogromnu odgovornost, ali ni u jednom trenutku nisam dvojila u ciljeve i duh odgovarajućih odredbi Ustava. Rezultati savjetovanja s vodećim profesorima ustavnog prava iz cijele Hrvatske samo su me dodatno učvrstili u ispravnosti tumačenja Ustava, na čemu im i ovom prigodom zahvaljujem. Na prvome mjestu bio mi je Ustav Republike Hrvatske i očuvanje stabilnosti i ugleda države. Pri tome nisam dopustila apsolutno nikakve pritiske, o čemu sam govorila i u svojim javnim obraćanjima. Posebno želim izraziti zahvalnost svojem timu mladih suradnika koji su pokazali doraslost i ovom izazovu iznimne odgovornosti koji stoji pred predsjednicom Republike, a to je zaštita ustavnopravnog poretka i stabilnost države.
Spomenuli ste pritiske. Jesu li pritisci dolazili i iz stranke iz koje dolazite ili donedavno vladajućih?
- Gledajući na cijeli proces s vremenskim odmakom, najvažnije je da nisam podlegla nikakvim pritiscima. Vjerujem da je tome pridonio moj javno izrečeni čvrst stav. U konačnici, građane nećete uvjeriti u svoju neovisnu poziciju riječima, već djelima. A držim da je proces konzultacija i davanja mandata upravo potvrdio moju čvrstu namjeru objektivnog rada na dobrobit naše države i svih njezinih državljana.
Jeste li se aktivno uključivali u proces pregovora? To je bila optužba bivšeg premijera.
Naravno da to nije točno, a možete pitati bilo kojeg drugog sudionika pregovora. Bila sam onaj čimbenik koji je osiguravao provedbu Ustava.
Jedna od ključnih poruka prilikom inauguracije bila je poziv na zajedništvo i okupljanje.
Kako biste taj poziv sročili danas, godinu dana kasnije, s ovim iskustvom i iz sadašnje pozicije i situacije sve većih podjela u društvu kojima upravo svjedočimo?
- Sve što sam rekla na inauguraciji danas vrijedi još i više. Zajedništvo ne znači jednoumlje, već da svi trebamo stremiti istom zajedničkom cilju. Moj je poziv urodio time da se o zajedništvu počelo razgovarati, no i dalje nisam zadovoljna nekim kretanjima u društvu. Podjele su još vrlo snažne, bez obzira na to što su pomirba i svladavanje podjela kontinuirano neke od odrednica moje politike, a bile su i jedna od ključnih točaka političkog djelovanja prvoga hrvatskog predsjednika Tuđmana. To je zajedništvo koje počiva na pomirbi u konačnici omogućilo ostvarenje i oslobađanje hrvatske države. I zato imamo obavezu nastaviti na toj crti zajedništva da bismo državu odveli u novu fazu nakon ulaska u EU i NATO, a to je faza rastućeg životnog standarda za sve naše državljane. Stoga ću i dalje raditi na jačanju dijaloga sa svim manjinskim društvenim skupinama, dakle i nacionalnim i drugim manjinama. Žalosti me i zabrinjava što je poticanje podjela još uvijek dio političkih programa pojedinaca koji i dalje koriste jezik razdora. To je potpuno pogrešno i vrlo štetno. Političku retoriku u Hrvatskoj treba civilizirati i dovesti na to da svoje razlike u političkim pogledima izražavamo u duhu međusobnog uvažavanja i poštovanja. Moramo se okrenuti snaženju hrvatske države i društva. Trebaju nam istinske reforme, a ne prazne riječi. Ohrabrujem hrvatsku Vladu da im odvažno pristupi kako bi se stvorilo predvidljivo pravno i time stabilno društvo, pokrenula ulaganja, jačala poduzetnička klima i napokon stvorili uvjeti za dostojan život iz rada.
Što su vam ciljevi druge godine mandata?
- Na neki način krećemo ispočetka. Imamo novu Vladu, kojoj pružam ruku suradnje, kao što sam je pružala i onoj bivšoj. Zajedno možemo učiniti puno za Hrvatsku. Ova Vlada ima priliku realizirati mnoge inicijative koje sam pokrenula. Primjerice, na stolu je inicijativa Jadran-Baltik- Crno more koja ima svoj potencijal i potrebu u izgradnji infrastrukturnih, transportnih, energetskih i drugih projekata koji povezuju jug i sjever srednje Europe i otvaraju nova radna mjesta, a naše zemlje čine konkurentnima. Meni će i dalje biti važna zaštita hrvatskog naroda u BiH i uopće briga o našem susjedstvu kako bismo osigurali trajni mir i sigurnost. Isto tako, nastavit ću i politiku izmještanja ureda. Time dajem prilog decentralizaciji Hrvatske, a istovremeno pridonosim mijenjanju predodžbe političara i državnika koji moraju živjeti sa svojim narodom. Ako niste među ljudima, ako ne čujete njihove svakodnevne stvarne probleme, počinjete stvarati sliku koja ne odgovara stvarnosti.
Jedno od obećanja s početka mandata bilo je preseljenje Ureda predsjednice. Ima li kakvih pomaka po tom pitanju?
- Moja je želja od početka vrlo jasna, a to je biti što bliže građanima. Međutim, to svoje obećanje mogu ispuniti jedino u dogovoru s Vladom, ali i uz punu suglasnost struke. Uvjerena sam da ćemo tijekom mog mandata, a priželjkujem da to bude ove godine, naći prikladno rješenje koje će prije svega biti ekonomičnije i funkcionalnije, ali i kako bismo napokon utvrdili trajno sjedište institucija hrvatske države.
Vlada priprema novi proračun: velika su očekivanja - pogotovo međunarodne financijske javnosti da će ovaj premijer i Vlada zauzdati javni dug i pokrenuti investicije... Vi ste se aktivno uključili na način da ste novom premijeru dali smjernice ekonomske politike koje je izradio vaš ekonomski savjet. No, javnost još uvijek ne zna što stoji u smjernicama?
- Gospodarsko vijeće je savjetodavno tijelo čiji su članovi predstavnici raznih gospodarskih institucija i udruženja. Ali naravno da je gospodarska politika dominantna ovlast i zadaća Vlade. Preporuke koje sam sačinila sa svojim vijećem uručila sam predsjedniku Vlade kao zalog našega partnerskog odnosa. Vjerujem da će mu neke od njih biti od koristi, a sam sadržaj u ovom trenutku nema potrebe isticati. Vlada može računati na moju potporu u provođenju potrebnih reformi. No, ipak bih istaknula da je kao jedan od preduvjeta za povećanje konkurentnosti našega gospodarstva nužna kurikularna reforma kako bi naše školstvo pratilo suvremene trendove i potrebe tržišta. Nužno je uspostaviti koncept dualnog obrazovanja, što će omogućiti ljudima mogućnosti za veću mobilnost i zapošljavanje.
Vanjska politika je jedna od vaših ovlasti i u sklopu nje pokrenuli ste neke inicijative. Jedna od njih je i promjena fokusa na regiju. Kakvi su danas odnosi sa susjedima? Što se promijenilo?
- Želim snažniju, jasniju, aktivniju, bolje definiranu vanjsku politiku s puno više samouvjerenosti. Snažno se protivim konceptu da smo mala država. Onoliko smo veliki koliko se sami izborimo. Nažalost, donedavno smo svjedočili prilično neprepoznatljivoj politici na međunarodnoj sceni. Moramo napokon shvatiti da je europska politika naša domaća politika u kojoj moraju sudjelovati svi resorni ministri. Ciljevi domaće politike moraju se ostvarivati i u Bruxellesu. Nadam se kako ćemo napokon otpustiti tu ručnu kočnicu, jer ima nekoliko područja koja su od iznimne važnosti za Hrvatsku, gdje moramo odigrati puno snažniju ulogu. Tu mislim na definiranje politika od migrantske krize, zaštite Jadrana, ribarstva, poljoprivrede, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, transporta, energetike, dakle područja gdje Hrvatska može i mora aktivno sudjelovati, a ne samo slijediti druge. Samim snaženjem aktivnosti u Bruxellesu, i u sklopu EU i NATO-a, porast će nam i specifična težina. Takvo snaženje naše pozicije unutar EU, pa i inicijativom kao što je Jadran-Baltik-Crno more, zatim snažnijim angažmanom s Višegradskom skupinom, pomoći će i bržem rješavanju otvorenih pitanja sa susjednim državama, ali i našoj iskrenoj želji da pomognemo prije svega BiH na njezinu euroatlantskom putu i konsolidaciji pozicije hrvatskog naroda kao jednog od tri jednakopravna naroda. U svemu tome treba istaknuti partnerske odnose sa SAD-om, kao i namjeru jačanja gospodarske suradnje s državama srednje Azije i Kinom.
Ministar Kovač, čini se, slijedi vaš primjer izbjegavanja upotrebe pojma regija, misleći na jugoistočno susjedstvo. Kako to komentirate i jeste li zadovoljni suradnjom s ministrom?
- Nakon preuzimanja dužnosti zamolila sam suradnike da ne stavljaju u naše službene dokumente pojam regija. Što je to regija? Tu je riječ o nekoliko država u našem okruženju, našem susjedstvu, koje ćemo nastaviti podržavati na njihovu putu u članstvo EU i NATO. A drago mi je što ministar Kovač također to prepoznaje. Zadovoljstvo mi je surađivati s njim, s obzirom na to da je riječ o iskusnom diplomatu koji dobro poznaje vanjsku politiku i povijest stvaranja moderne hrvatske države i hrvatske diplomacije. Ima dobre međunarodne kontakte i vjerujem da ćemo uspješno surađivati. Pozitivno gledam na njegove prve poteze. Čvrsto vjerujem da će Hrvatska nakon duljeg vremena opet imati jednu i jedinstvenu vanjsku politiku.
Nedavno ste se vratili iz Münchena s međunarodne sigurnosne konferencije. Tada ste izjavili da prvi put vidite neke pomake u rješavanju migrantske krize.
- Ohrabrena sam što se na minhenskoj konferenciji, na kojoj sam aktivno sudjelovala, napokon govorilo o rješavanju korijenskih uzroka krize. Dosad su, naime, EU i međunarodna zajednica stavljali težište razgovora na kvote i neuspješno se suočavali s posljedicama migrantskog i izbjegličkog vala. Na to sam upozoravala od samog početka i žao mi je što obim i težina izbjegličke krize nisu na vrijeme prepoznati. Humanitarna komponenta samo je jedan dio složene slike koja uključuje i pitanja nacionalne sigurnosti i gospodarska, društvena i socijalna pitanja, a u konačnici i same vrijednosti EU. Do čega smo došli? Do toga da imamo žicu na granici s Mađarskom i Slovenijom, da je suspendiran schengenski sustav u nekim dijelovima EU i da možda idemo ka suspenziji slobode kretanja ljudi. Odmičemo se od projekta Europske unije. Zapravo, pomalo je to i egzistencijalna prijetnja Europskoj uniji jer se dovode u pitanja temeljne vrijednosti na kojima počiva EU. U Hrvatskoj, bez obzira na razlike u pristupu rješavanja krize, moram priznati da je bivša Vlada ovaj aspekt zbrinjavanja i transporta gotovo 700 tisuća migranata i izbjeglica obavila profesionalno i s velikom dozom humanosti.
Slijede izbori u dvije najveće stranke, SDP-u i HDZ-u. Smatrate li da su te stranke dovoljno demokratizirane?
- Neosporan je demokratski legitimitet obojice lidera dviju najvećih političkih stranaka u RH. Vjerujem da će novi unutarstranački izbori i u HDZ-u i u SDP-u, ali i u drugim strankama, pridonijeti ukupnom demokratskom ozračju u državi, jer se u konačnici zapravo demokratizacija stranaka preslikava i na sam državni sustav. Jedino što me u ovom trenutku brine jest vrlo mali broj žena u politici. Nadam se da će taj proces iznjedriti više žena na ključnim pozicijama. Naravno, temeljni kriteriji nikad mi nisu bili spolna, politička ili vjerska pripadnost, već isključivo sposobnost pojedinaca. Ali čini se da naše društvo ima tendenciju razmišljati da kada birate kandidate za ministre i visoke funkcije u strankama i u državi uvijek se automatski razmišlja o muškim kadrovima.
Kako doživljavate velike ideološke podjele koje posljednjih tjedana doslovce bujaju? Nekako je sve počelo s najavom registra izdajnika ministra branitelja Crnoje, pa prosvjed zbog zatvaranja Z1, da bi eskaliralo prijeporima oko starih tekstova i stavova ministra kulture Hasanbegovića. Što poduzeti da se ideološki prijepori smire?
- Držim kako tenzije treba smirivati i da hrvatskom društvu treba više uljudnosti u političkoj komunikaciji. U ozračju političkih podjela zapravo je vrlo teško raditi na ozbiljnim i nužnim reformama od kojih će neke možda zahtijevati konsenzus u državi. Građane ne zanimaju ideološke podjele, dapače, iritiraju ih. Pozivam i vlast i oporbu da svu svoju energiju usmjere na ono što će poboljšati život naših građana. Naravno da je uloga oporbe kritizirati svaki loš potez Vlade, ali budimo objektivni, Vlada još nije odradila ni sto dana, koji su demokratski standard za prve ocjene njezina rada.
Pisao vam je zastupnik srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac i zatražio zaštitu u povodu ozbiljnih napada i na njega i na neke ugledne građane posljednjih dana. Kako komentirate reakcije na vaš odgovor, posebno neke kritike?
- Neću ponavljati što sam napisala u odgovoru gospodinu Pupovcu na njegovo pismo, jer u njemu sam sve detaljno obrazložila. Iznad svega držim važnim moj prijedlog o tome da zajedno s klubom nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru otvorimo javni dijalog i pokrenemo niz stručnih rasprava i okruglih stolova na kojima bi se u ozračju tolerancije i međusobnog uvažavanja raspravljalo o daljnjem unapređivanju položaja svih manjina u našemu društvu. Što se tiče reakcija na moj odgovor, one su bile različite, ali većinom pozitivne. Naravno, bilo je i negativnih komentara, ali i oni su poželjni u demokraciji.
Neki kritičari prozvali su vas zbog zalaganja za ograničavanje medijskih sloboda.
- Takve kritike u potpunosti odbacujem, jer su one neutemeljene. Zalažem se za potpunu slobodu govora. Želim da svatko u toj slobodi govora pronađe onu nužnu mjeru odgovornosti kako javni izričaj ne bi vrijeđao bilo čije osjećaje. Dakle, nije riječ ni o kakvoj cenzuri, već o odgovornosti za javnu riječ i djela.
Raspustili ste Komisiju za pomilovanja i razriješili savjetnika za ustavnopravna pitanja Vladimira Šeksa. On je izrazio razumijevanje za vašu odluku, ali i naglasio da ste to učinili pod pritiskom medija. Jeste li prije potpisivanja bili upoznati o kakvim se slučajevima radi? Kakva je budućnost instituta pomilovanja?
- Poznato je da su i bivši predsjednici bili na udaru javnosti zbog osoba koje su se nalazile na listi.
Institut pomilovanja nalazi se u većini demokratskih zemalja svijeta. Osobno sam sklona restriktivnijem pristupu u korištenju tog ustavnog instituta i u nastavku svog mandata toga ću se i držati. Imala sam puno povjerenje u imenovane stručnjake i nikad im se nisam miješala u posao. Jasno sam im naznačila svoja načela o tome koga apsolutno ne želim pomilovati: to su osobe osuđene za teške zločine, pedofili i silovatelji. Ono što držim da je temeljno jest da Komisija radi bez ikakvih pritisaka. Bilo kakve intervencije, bilo kakvi pritisci meni su nedopustivi. To su nekakvi stari običaji za koje više ne želim da se događaju ni u mojem okruženju, niti u hrvatskoj državi. Ostavku gospodina Vladimira Šeksa sam prihvatila. O njenim razlozima on je sam više puta javno i detaljno govorio, a ja sam osoba koja ne voli prepričavati osobne razgovore s bilo kojim od svojih suradnika ili kolega u javnosti, osim ako elementi tog razgovora nisu usmjereni upravo na informiranje javnosti.
Hoćete li osnovati novu komisiju i kada će to biti?
- Ostavit ću si vremena i razmisliti o tome kako postupiti dalje.
Kada očekujete odluku premijera o slučaju Lozančić i kako vidite u budućnosti rad službi?
- O radu gospodina Lozančića i razlozima smjene rekla sam sve što sam u javnosti mogla reći. Naravno, tu mi je prije svega interes nacionalna sigurnost države i uredno, redovno i profesionalno funkcioniranje službi i njihovo nemiješanje u političke procese. Moja odluka uopće nije osobne prirode, ona je vrlo objektivna i temelji se na više od godinu dana praćenja rada službe i mnogim informacijama kojima raspolažem. Očekujem punu profesionalizaciju službe, kao i cjelokupne državne administracije upravo stoga da bismo se mogli učinkovito i profesionalno nositi sa svim izazovima koji su pred nama.
Kada će premijer donijeti odluku?
- To je pitanje za premijera.
S premijerom ste očito postigli suglasje oko novog načelnika Glavnog stožera. Što su zadaci novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga?
- Ove godine moramo donijeti nekoliko važnih odluka, uključujući i odluku o našem borbenom zrakoplovstvu i modernizaciji Oružanih snaga. Ali smatram da je prije svega naša zadaća ulagati u ljude, profesionalce, sve žene i muškarce koji rade u Oružanim snagama. Kada je riječ o kriteriju NATO-a, onih predviđenih dva posto BDP-a za ulaganja u Oružane snage i sigurnost, koji nisu propisani, ali su naš cilj, moramo osigurati da ta sredstva odlaze u daljnju profesionalizaciju. Kako se usložnjavaju i mijenjaju sigurnosne ugroze, i mi moramo prilagođavati svoje Oružane snage novim okolnostima izgradnje sustava domovinske sigurnosti.
Kako procjenjujete odnos s novom Vladom? Hoćete li tražiti da prisustvujete nekoj od sjednica Vlade?
- Iako je naš odnos partnerski, to ne znači da se baš oko svega moramo slagati. A kad je riječ o partnerstvu, mislim da ono doista može biti iskorišteno za dobrobit države te da zajedno snažnije možemo djelovati u svemu onome što ulazi u naše zajedničke ustavne ovlasti. Ponovno ću, a nakon prvih sto dana Vlade, pokrenuti inicijativu sazivanja tematske sjednice na kojoj bismo raspravili neka od ključnih zajedničkih pitanja vanjske politike, obrane, strateških razvojnih pitanja, odnosno o onome čemu možemo zajednički pridonijeti.
Poznajete li premijera Tihomira Oreškovića otprije? Kako ste se upoznali? Smatrate li da će mu biti problem što nema izborni legitimitet ili će mu to možda biti i olakotna okolnost s obzirom na odluke koje bi se trebale donositi?
- Predsjednik Vlade izabran je u demokratskoj proceduri i svoj legitimitet crpi iz parlamentarne većine koja ga je postavila. Mislim da će njegova najsnažnija potvrda biti njegovi rezultati kojima se treba dokazati. Cijenim ga kao uspješnoga poslovnog čovjeka i financijskog stručnjaka, a nadam se da će biti i uspješan premijer. Sretali smo se i ranije, međutim nismo se družili. Upoznali smo se slučajno prije nego što je postao kandidat za premijera na redovnom letu zrakoplova Croatia Airlinesa.
Hoće li ova Vlada i premijer Orešković biti stabilni?
- Dobili su priliku, a na njima je da je iskoriste.
Kakav je utjecaj dijaspore na hrvatsko društvo?
- Prvi put je premijer pripadnik iseljene Hrvatske.
Uvjerila sam se da se iseljena Hrvatska budi. Osjeća se neki novi pozitivni duh u iseljeništvu. Želim da se taj njihov novi optimizam prenese u snaženje Hrvatske prelijevanjem njihova stečenog znanja i iskustva iz bolje uređenih društava. To je ono najvrednije što moramo iskoristiti.
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, 58 posto građana ocjenjuje da je vaš rad dobar. Gotovo dvije trećine ispitanih misli da niste ovisni o HDZ-u, dok vas prosječno ocjenjuju sa 3,4, što je više od prethodnika. Kako komentirate percepciju javnosti o vašem radu?
- U svemu što radim brinem prvenstveno o rejtingu Hrvatske, a ne o svom rejtingu. Uopće nisam opterećena anketama i rejtingom, premda one mogu biti pokazatelj percepcije građana. Nisam osoba koja se želi svidjeti svima. To je nemoguće u demokratskom društvu. Kada bi se osoba koja je na čelu države morala svidjeti svima, to bi značilo da živimo u totalitarnom režimu. Ne smeta mi što neki imaju negativno mišljenje o meni. To je njihovo pravo. No, veseli me što mi većina građana, prema istraživanjima, daje pozitivnu, pa čak i vrlo dobru ocjenu. To mi daje dodatnu snagu ustrajati u onome što radim. Očito je da ljudi cijene moje jasne stavove, slagali se s njima ili ne. A u konačnici, oni su ti kojima polažem račune.
Imenovali ste Dragu Prgometa za svog izaslanika u Vukovaru. Spekulira se da je to poruka Mostu i HDZ-u, s obzirom na njegovu političku prošlost. Što ste htjeli poručiti time?
- Moj izbor izaslanika u proteklih godinu dana jasno pokazuje da nema mjesta takvim spekulacijama. Nabrojat ću vam samo neka izaslanička imena: Branko Lustig, Ivan Zvonimir Čičak, Andrija Hebrang, Mate Granić, Stjepan Mesić, Valter Flego, Erik Fabijanić, Ivica Vrkić. Ta imena potvrđuju da nisam opterećena politikanstvom, već da i kroz izbor izaslanika provodim svoju politiku zajedništva i uključivosti. U tome ću i dalje ustrajati i već sada, primjerice, mogu najaviti da će na komemoraciji žrtvama nacističkog zločina u Donjem Docu kod Omiša moj izaslanik biti Ivan Kovačić, predsjednik Kluba zastupnika Mosta.
Upisali ste doktorski studij na FPZ-u. Kako usklađujete predsjedničke obaveze s obiteljskim životom? Dio sveučilišne zajednice smatra neprikladnim vašu odluku.
- Ključno je kvalitetno upravljati vremenom. Sebi sam ograničila slobodno vrijeme, koje sada gotovo i nemam, premda sam i ranije jako puno čitala. Imam potporu obitelji, prijatelja i suradnika. Vlastitim primjerom želim pokazati da nikada ne smijemo prestati raditi na sebi i unapređivati svoja znanja i vještine. Na doktorskom studiju obrađujem sadržaj primarno vezan uz ono što kao predsjednica i radim, a vjerujem da će naposljetku rezultat mojega akademskog rada biti relevantan i izvan okvira Hrvatske.