ZAGREB - U rješavanju poreznog duga prema državi, uglavnom na račun neplaćenog PDV-a, HRT će po svemu sudeći ostati bez vrijednih nekretnina u Zagrebu: dviju zgrada u Dežmanovu prolazu u najužem centru grada ukupne površine 4.152 kvadrata, zgrade u Bijanikinijevoj ulici u Zagrebu te garaža na Savici.
Vrijednost spomenutih nerketnina ovlašteni vještaci tek bi trebali procijeniti kao bi se ustanovilo može li njihovom "pljenidbom" država kompenzirati goleme porezne dugove te medijske kuće. HRT-u bi tako, barem što se Zagreba tiče, u vlasništvu ostale samo zgrade i TV studiji na Prisavlju.
Ta će se kuća zbog nesavjesnog poslovanja prethodnih uprava morati oprostiti od vrijednih nerketnina koju su stvarale generacije njezinih uposlenika i koje su joj donosile ozbiljan godišnji prihod.
Podsjetimo, samo za najam dviju zgrada u Dežmanovu prolazu HRT je od Ministarstva pravosuđa od 2005. do danas ubirala godišnje 4,9 milijuna kuna . Ministarstvo pravosuđa se, kao što smo pisali, do kraja ove godine iz tih zgrada seli na novu lokaciju.
Scenarij "prebijanja" poreznog duga HRT-a prema državi ustupanjem televizijskih nekretnina istovjetan je modelu kroz kojeg je, kako doznajemo, građevinska tvtka Industrogradnja dogovorila svoja dugovanja prema državi.
Taj model, naime, predviđa da država dio svojih potraživnja naplati preuzimanjem dužnikovih nekretnina, a ostatak duga otpiše.
S dugom od 222,6 milijuna kuna HRT drži neslavno drugo mjesto na listi poreznih dužnika koju je ovoga ljeta obznanila Porezna uprava. Veći dužnik od HRT-a s dugom od približno 300 milijuna kuna još je samo posrnula građevinska tvrtka Tempo.
Međutim, HRT se oko duga još uvijek spori s državom pred Visokim upravnim sudom nastojeći dokazati da joj je dug obračunat protuzakonito, a presuda nije donesena. Međutim taj spor ne odlaže naplatu golemog poreznog duga, jer je Porezna uprava već izdala rješenje o njegovoj prisilnoj naplati.
To praktički znači da Porezna uprava u svakom trenutku, ako to poželi, može sjesti na račun HRT-a i pokušati naplatiti porezna potraživanja. U upravi HRT-a se nadaju da se na takav drastičan potez Porezna uprava ipak neće odlučiti jer bi to značilo gašenje programa, a država bi, želi li osigurati nastavak emitiranja, tu medijsku kuću morala dokapitializirati.
- I HRT-u je u interesu da se problem poreznog duga napokon riješi i da joj se taj Damoklov mač napokon ukloni iznad glave, jer sve dok postoji taj dug ne možemo ništa dugoročno planirati. U slučaju da država potraživanja odluči kompenzirati nekretninama u vlasništvu HRT-a, nama je bitno da to ne budu nekretnine koje su u izravnoj funkciji prozivodnje televizijskog i radijskog programa, a spomenute nekretnine to nisu, izjavio je v.d. ravnatelja HRT-a Domagoj Novokmet.
- Uprava HRT-a pristat će na sve mjere reprograma koje nam država ponudi, ali ćemo se za svoja prava i dalje nastaviti boriti pred Visokim upravnim sudom oko duga od 222 milijuna kuna. Ukoliko HRT taj spor dobije, država će nam taj novac morati nadoknaditi, dodao je.
Iz Ministarstva financija nismo dobili službeni odgovor na pitanje na koji način će razriještiti slučaj dugovanja HRT-a iako je ministar financija Slavko Linić ljeto izjavio da će se to dogoditi oduzimanjem HRT-ovih nekretnina.