PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA

EKSKLUZIVNO, PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA ZA JUTARNJI: Hrvatska mora što prije u Schengen

President of the European Parliament Antonio Tajani waves after meeting Britain's Prime Minister Theresa May in Downing Street, in London, April 20, 2017. REUTERS/Toby Melville
REUTERS

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani danas će u Zagrebu, u prvom posjetu Hrvatskoj otkad je preuzeo čelnu funkciju u ovoj instituciji EU, razgovarati s novim predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović i s premijerom Andrejem Plenkovićem kojega dobro poznaje jer su surađivali u Europskom parlamentu do nedavno, kad je šef hrvatske Vlade bio zastupnik Europskog parlamenta.

Plenković je snažno podržavao izbor Tajanija, kao kandidata Europske pučke stranke, za predsjednika Europskog parlamenta nakon završetka dvoipolgodišnjeg mandata Martinu Schulzu. Tajani je s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu bio u dobrim odnosima i prije, a kao potpredsjednik Europskog parlamenta bio je redovit gost na događajima koje je organizirao i sadašnji premijer Plenković i drugi zastupnici. Tajani se zalaže za borbu protiv populizma, koji vidi kao prijetnju europskim vrijednostima, pa se očekuje da će takve poruke slati i tijekom boravka u Hrvatskoj. O svom posjetu Hrvatskoj, izazovima s kojima se suočava Europska unija i ulozi parlamenta u tome Tajani govori u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list.

S kojom porukom za građane i političke čelnike dolazite u Hrvatsku?

- Ovo nije moj prvi posjet Hrvatskoj, ali prvi sam put kod vas kao predsjednik Europskog parlamenta. Hrvatska je za nas izuzetno važna članica EU. Ona je isto tako ključan faktor za stabilnost i mir u regiji. Ovo je regija kojoj treba stabilnost, a suočava se s izazovima. Primjerice, ozbiljno pitanje je opasnost od povratka stranih ratnika koji su iz ove regije išli u rat u Siriji. To je izazov za regiju i Europu. Hrvatska ima ulogu u osiguravanju bolje budućnosti ove regije, ali time i bolje budućnosti Europske unije.

Što vidite sada kao prioritet Hrvatske kao članice EU?

- Moj stav je jasan, a to je da Hrvatska mora što prije biti unutar Schengena i to bi trebao biti prioritet. Radimo u tom smjeru i sada će Hrvatska sudjelovati u takozvanom informacijskom sustavu Schengena, ali konačni cilj je da imamo Hrvatsku potpuno integriranu unutar Schengena. To bi bilo važno ne samo za Hrvatsku nego i za našu unutarnju sigurnost. Trasiramo put prema tom cilju, a sudjelovanje Hrvatske u mreži informacijskog sustava dobar je znak i prema Hrvatskoj. Nadam se da će u kratkom roku biti moguće da Hrvatska postane punopravna članica Schengena.

Hrvatska ima poseban problem na granici sa Slovenijom zbog dugih čekanja, što može ugroziti i turističku sezonu. Čak je i Europska komisija upozorila da bi to ugrozilo i gospodarski rast. Kako to riješiti?

- Pa rješenje je imati Hrvatsku u Schengenu. Ja radim u tom smjeru. Naravno da je to jedno složeno pitanje koje nije lako riješiti. Imamo i prijetnju terorizma i pitanje migracija. Hrvatska je napravila prvi korak prema Schengenu, razmjena informacija je bitna i u suočavanju s prijetnjama terorizma, ali konačni je cilj Hrvatska u Schengenu.

Ali što će biti sa Schengenom? Ima li on budućnosti jer su mnogi zbog terorizma i migracije doveli u pitanje samo postojanje Schengena?

- Schengen je za nas jako bitan. Naravno da je on i dio strategije borbe protiv terorizma, ali budućnost Schengena se ne smije dovoditi u pitanje. Za nas postoje tri prioriteta: borba protiv terorizma, migracija i zapošljavanje mladih. Važno je koristiti sva sredstva, pa i Schengen, u borbi protiv terorizma. Ali što se tiče migracijske situacije i zapadne balkanske rute, imamo znatno bolju situaciju. Balkanska ruta više nije problem jer sada imamo novu veliku rutu koja ide iz Libije prema Italiji.

Često u svojim nastupima govorite protiv populizma u EU. U Hrvatskoj premijer Plenković naglašava također da je na izborima pobijedio bez populizma. Vidite li vi populizam i u Hrvatskoj?

- Mislim da je Vlada Andreja Plenkovića u Hrvatskoj dobar primjer kako se boriti protiv populizma i u interesu građana. Znam da nije lako Vladi imati dobra rješenja za svaki problem, ali najbolje je boriti se protiv populizma tako da imate dobre odgovore na zabrinutost građana. Tri glavna pitanja koja sam spomenuo, borbu protiv terorizma, migracije i radna mjesta za mlade, važe i za Hrvatsku. I tu mislim da hrvatska Vlada radi dobro. Za rješenje najvažnijih problema važna je i politička stabilnost. Stabilnost država članica je nužna i za stabilnost EU kao zajednice. Za najvažnije probleme trebamo europsko rješenje, a ne samo tragati za isključivo nacionalnim rješenjima. Hrvatska je tu kao nova članica jako važna, a posebice s obzirom na ulogu koju ima u regiji, zemljopisni položaj mediteranske države s izlaskom na Jadran.

EU je odahnuo nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj gdje nije uspjela pobijediti Marine Le Pen. Ulazi li EU sada doista u razdoblje napretka nakon bolnih događaja, od Brexita nadalje?

- Vidjeli smo u Španjolskoj, Austriji i zadnje i u Francuskoj da su pobijedile proeuropske snage. Ovi su izbori pokazali jasno da većina Francuza želi budućnost u Europskoj uniji. To je bila jedna jasna poruka. Ali druga poruka je bila da žele promijeniti Europu i da se u tom smjeru djeluje zajedno. Pobjeda Emmanuela Macrona je važna poruka, ali isto tako moramo razmišljati i o glasovima koje je dobila Le Pen. To je bitno u našim nastojanjima da promijenimo Europu na bolje. Moramo znati zašto je tako velik broj francuskih građana glasao za Le Pen. Moje je mišljenje da nisu tako glasali zato što je Le Pen nudila neka rješenja, ali isto ako žele prave odgovore i od institucija EU. Dakle, ovi su francuski izbori bila dobra poruka, ali moramo puno raditi i dalje.

Europski parlament stalno traži veću ulogu u političkom odlučivanju. Jeste li zadovoljni ulogom koju sada ima?

- Zadovoljan sam, ali i dalje tražim da se uloga Europskog parlamenta još više ojača. Imamo na to pravo jer je Europski parlament tijelo gdje su zastupnici koje su izravno izabrali europski građani. Zato moramo raditi u interesu građana. Moja zadaća je da smanjim jaz između europskih građana i europskih institucija. U tom smjeru moramo gurati i europske institucije, Europsku komisiju i države članice, da rade u interesu građana i da nude rješenja a ne da samo govore ‘blablabla...’. Parlament će u ovome biti glas građana.

 

ELIPSO

Izdvajamo