Između Hrvatske i Europske komisije, u procesu u koji je bilo uključeno i nizozemsko predsjedništvo Europske unije, doista je postignut “načelni politički dogovor” koji će omogućiti da se otvori poglavlje 23 u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom. To su jučer ponovno Jutarnjem listu potvrdili razni izvori iz EU, uz oprez da se radi o “načelnom političkom dogovoru” koji sada treba formalizirati kroz Zajedničko stajalište 28 država članica za pregovore sa Srbijom o tom poglavlju.
Stvorena konfuzija
Time su isti izvori potvrdili ono što je rekao povjerenik za susjedstvo i pregovore o članstvu Johannes Hahn: da se u srijedu navečer o tome dogovorio s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Mirom Kovačem. Zanimljivo je da EU diplomati ne vide ništa sporno u onome što je rekao Hahn i u onome što kaže ministar Kovač, koji još uvijek govori da su blizu rješenja, ali ono još nije postignuto.
“Kako smo vidjeli, Hahn je rekao i da je postignut politički dogovor, a da će se odluka donijeti sljedeći tjedan. S druge strane vaš ministar ne kaže da to nije istina, ali čeka se formalno riješenje. Ne vidim tu ništa sporno”, kaže jedan EU izvor.
Ipak, stvorena je svojevrsna konfuzija koja, nadaju se u EU, neće ugroziti dogovor. Zato očekuju da će Hrvatska što prije poslati i formalni pristanak za usvajanje izvještaja o mjerilima za otvaranje poglavlja, što je učinilo svih ostalih 27 država, a samo Hrvatska nije.
Bilateralno pitanje
Formalno se može reći da, ako Hrvatska nije dala još uvijek taj pristanak, odluka o tome nije donijeta te se ne može ići dalje u pripremama za otvaranje tog poglavlja. No u EU računaju da će se svi pridržavati političkog dogovora te da više neće biti prepreke za otvaranje poglavlja 23 do kraja nizozemskog predsjedavanja, do kada je ostalo još nešto više od mjesec dana.
Izvori u EU su potvrdili da će rješenje biti stavljanje formulacija u Zajedničko stajalište EU koje su prihvatljive za Hrvatsku, a odnose se na tri najbitnije stvari. Hrvatskoj je ključan pristanak da se u pregovarački okvir ubaci i jasna rečenica o potrebi regionalne suradnje pri procesuiranju ratnih zločina, s ciljem izbjegavanja sukoba jurisdikcije, i osigura da se ti slučajevi procesuiraju bez diskriminacije. Iako se od Srbije neće tražiti povlačenje spornog zakona o nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, ovakva formulacija ostavlja mogućnost da u praksi Srbija neće moći suditi za slučajeve za koje se Hrvatska bude smatrala nadležnom, jer bi u tom slučaju to značio sukob oko jurisdikcije. Ipak, u EU kažu da takve stvari trebaju rješavati bilateralno Hrvatska i Srbija.
Isto tako, oko pitanja zaštite hrvatske manjine Srbiju će se pozvati da pri tome “poštuje i međunarodne sporazume” pa Zagreb, budući da postoji takav sporazum sa Srbijom, to može prikazati kao sredstvo kojim će se zadovoljiti taj uvjet.
Sastanak idući tjedan
U EU su bez ikakvih rezervi podržali zahtjev Hrvatske da se jasno ponovi u dokumentu nužnost da Srbija nastavi u potpunosti surađivati s Haaškim sudom i u tome ne vide ništa sporno. “Sada načelno imamo dogovor o formulacijama s kojima Hrvatska može živjeti i koje će biti prihvatljive za ostale članice EU. Zato se nadamo formalnom rješenju na sastanku stalnih predstavnika država članica (COREPER) sljedeći tjedan”, rekao je diplomat EU za Jutarnji i ponovio da čekaju formalno zeleno svjetlo iz Zagreba.